(Ne)poznati Hrvati

Životne priče manje poznatih Hrvata koji su svojim djelovanjem na različitim područjima ostavili trag u hrvatskoj povijesti od sada se mogu čitati sabrane na jednome mjestu. Sakupio ih je i napisao Tomislav Matić, profesor na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, u knjizi ‘(Ne)poznati Hrvati’. Knjigu je izdala Mozaik knjiga, a donosi priče o 150 zaboravljenih velikana – od književnika, znanstvenika, gospodarstvenika, političkih vođa, balerina i opernih pjevačica do kulturnih djelatnika, utemeljitelja samostanskih zajednica, misica, sportaša i izumitelja.

Riječ je o osobama po kojima su nazvane ulice i trgovi, ustanove i nagrade, ali su unatoč tome ostale nepoznate široj javnosti. Među njima su osobe različitih vjeroispovijesti, političkih uvjerenja pa i narodnosti.

Knjigu je svojom neobičnom životnom pričom otvorio Petar Crni iz 11. stoljeća koji je od straha za spas vlastite duše svo svoje bogatstvo uložio u zemlju na kojoj je dao izgraditi veliki samostan sa svim pratećim zgradama, koje je i iznutra bogato opremio. No, kako ni nakon toga velebnog pothvata nije bio siguran u svoj spas na kraju se i sam zaredio i posvetio molitvi u vlastitom samostanu. Samostan je nakon što je postala udovica osnovala i poznata Zadranka Čika, a nju je nakon muževe smrti naslijedila njezina kći Vekenega. Tomislava Matić u knjizi ih naziva ‘srednjovjekovnim Amazonkama’, zbog moći i utjecaja koji su kao žene imale u društvu.

Ako niste znali tko je otkrio da je Kalifornija poluotok u knjizi ‘(Ne)poznati Hrvati’ saznat ćete da je to bio isusovac Ferdinand Konšćak. Još jedan isusovac Juraj Mulih autor je prvog hrvatskog bontona, Riječanin Nikola Toma Host uredio je okoliš jedne od najljepših bečkih palača – paleče Belvedere, Kristofor Stanković dio dobitka na lutriji uložio je u izgradnju prve prave kazališne zgrade u Zagrebu, a Vid Morpurgo svojom knjižarom u središtu Splita najviše je pridonio kulturnom razvoju Dalmacije.

Među 150 zaboravljenih i manje poznatih osoba iz hrvatske povijesti su i inicijator prve poznate tiskare na hrvatskom prostoru Blaž Baromić, violinsko ‘čudo od djeteta’ Franjo Krežma, pionir istraživačkog novinarstva Franjo Fuis, posljednji upravitelj pustinje Blaca na Braču, astronom Nikola Miličević. 

U knjizi je i životna priča intendanta zagrebačkog HNK Stjepana Miletića, prve hrvatske balerine solistice Kriste Župančić, violinista Zlatka Balokovića i mnogih drugih.

Hoće li i ovo naše vrijeme dati ljude koje će budući naraštaji smatrati velikima, ostavljamo na procjenu budućim autorima sličnih izdanja. Nama preostaje nada i podrška onima koji danas neumorno rade koristeći svoje talente stvarajući tako nove stranice naše nacionalne povijesti.

Izvor: hkm.hr