O čemu pjeva poznata pjesma Kondorov let?

Tko još ne zna za melodiju koju su slavnom učinili Simon i Garfunkel? Ali on i su pod drevnu indijansku melodiju potpisali svoje riječi u kojima se kondor uopće ne spominje...

0
Tko još ne zna za melodiju koju su slavnom učinili Simon i Garfunkel? Ali on i su pod drevnu indijansku melodiju potpisali svoje riječi u kojima se kondor uopće ne spominje…
Jedna 400 godina stara melodija Inka obilazi svijetom. „El Condor Pasa“ (Kondorov let). Pjesma o letećem kondoru postala je međunarodnim hitom i danas malo koga ima da je ne zna. Pjesma je postala poznata prije četrdesetak godina po južnoameričkoj indijanskoj grupi „Los Incas“. Slavnom su je, međutim, učinili američki glazbeni umjetnici Simon i Garfunkel. No, veoma omiljen interpretator u Europi bio je i argentinsko čudo na fruli Facio Santillan. Cijeni se da je u svijetu prodano deset milijuna ploča s ovom pjesmom. Samo je u Njemačkoj prodano 1,5 milijun primjeraka, najviše njih u interpretaciji Simona i Garfunkela, Facija Antillana, Jamesa Lasta i Klausa Doldingera. Ima još vrlo mnogo interpretatora. Zapravo, svaki plesni orkestar ima ovu melodiju na svom repertoaru.

Svjetski uspjeh pomogao je, dakako, da se zaboravi kakvu to vezu ima s kondorom (jedna vrsta orla). Glazbenici su, naime, od jedne stare borbene pjesme napravili ganutljivi šlager. Iza njega se, naravno, ne može ništa saznati o tvorcima ove pjesme niti o narodu kome ona pripada. A „El Condor Pasa“ je neprolazni dio folklora iz Anda i potresna je pjesma o stradanju i bezrazložnom uništenju jednoga naroda. Inka-Indijanci su živjeli u jednoj vrsti komunističkih zajednica. Imali su mnogo zlata, ali ih ono nije zanimalo. Tada je došla velesila Španjolska, koja je imala financijskih problema. Osvajači su likvidirali cjelokupno vrhovno vijeće a poglavicu Vrhovnog vijeća Atahuallpa uhitili su kao taoca. Otkupnina je morala biti plaćena u zlatu. Kad su osvajači imali više zlata nego što su mogli odnijeti, likvidirali su i Atahuallpa, a pri odlasku su primijenili načelo spaljene zemlje. O tome pjeva stara pjesma Inka „El Condor Pasa“:

Kondor kljuca suncu oči i pada, na zemlju se vatra ruši.
U sjeni teških krila nema zova na borbu, ruka je mlohava.
Kako se zove požuda za zlatom, krvlju i smrću, kakvu čovjek nikad nije vidio?
Siva pera padaju na čelo, a noć je tako blizu. El Condor Pasa.

400 godina kasnije došla je velesila Amerika, iskopavala željezo, bakar i olovo i na koncu uvela vojnu upravu da bi Indiose branila od komunizma. Tomu se suprotstavljaju male skupine gerilaca. Oni su staroj pjesmi Inka dodali zadnju strofu:

Jutro gori, s brda se povik čuje, zov na borbu, borbu za zemlju.
Crne pantere na skok spremne stoje, ah da.
Posvuda požar hara, lomi požudu Jenkija za zlatom i krvlju, koja se nikad ne zasićuje.
U zemlji će biti mira tek kad ih se ubije. Ah, da. El Condor Pasa.

Nosač sunca

Nema mnogo mitova i legendi o kondoru. On je za Inke bio glasnik bogova, koji leti od ljudi u gornji svijet da bi gore odnio njihove molbe. Kondor je utjelovljavao mudrost i pamet. U Machu Picchuu postoji jedan kondor ugraviran u stijenu. svako jutro on donosi sunce na nebo. Predaja veli da je jedan mrtvi kondor pao s neba u dvorište Ayllawasija cusqosa – kuću sunčevih djevica – i tako nagovijestio razorenje Tawantisuyoa. U Ekvadoru i Čileu „kondor“ znači „zlatnik“, a u nekim se andskim selima jedu kondorove oči da bi se pojačao vid.

El Condor Pasa / Kondorov let
Simon and Garfunkel

I’d rather be a sparrow than a snail / Radije bih bio vrabac nego puž
Yes, I would / Da, to bih bio,
If I could / Kad bih samo mogao
I surely would / sigurno bih bio

I’d rather be a hammer than a nail / Radije bih bio čekić nego klin
Yes, I would / Da, to bih bio,
If I could / Kad bih samo mogao
I surely would / sigurno bih bio

Away, I’d rather sail away / U daljine, radije bih letio u daljine
Like a swan that’s here and gone / Poput labuda, koji je čas ovdje čas ondje
A man gets tied up to the ground / Čovjek svakog dana stariji postaje
He gives the world / To svijetu daje
Its saddest sound / Najtužniji prizvuk
Its saddest sound / Najtužniji prizvuk

I’d rather be a forest than a street / Radije bih bio šuma nego ulica
Yes, I would / Da, to bih bio,
If I could / Kad bih samo mogao
I surely would / sigurno bih bio

I’d rather feel the earth beneath my feet / Radije bih osjećao zemlju ispod svojih stopala
Yes, I would / Da, to bih bio,
If I could / Kad bih samo mogao
I surely would / sigurno bih bio

 

 

Izvor: Svjetlo riječi

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.