Suživot bakterija ili kolonizacija. Pneumokok je bakterija koja stalno živi (kao sustanar) na sluznici nosa i ždrijela kod 30 % zdravih odraslih ljudi. Čak 70 % male djece ima tu bakteriju u nosu ili ždrijelu. Ta pojava se zove kolonizacija. Ako čovjek ima čist i prohodan nos, te uredan imunitet, neće se zaraziti i oboljeti od te bakterije. To stoga što se na sluznici nosa i dišnog sustava nalaze trepetljike koje stalno izlučuju sluz u kojoj se nalaze zaštitne tvari – antitijela. Ta antitijela stvaraju imunitet protiv bakterija.
Način širenja bakterije
Bakterija se od čovjeka do čovjeka širi kapljičnim putem, dakle zrakom, prilikom kašljanja ili kihanja, a možemo ju dobiti i dodirom ruke ili predmeta bolesne (zaražene) osobe.
Infekcija pneumokokom
U zimskom periodu se pri grijanju stana zrak previše osuši. Tada se osuši i sluznica nosa i dišnog sustava. Osuše se i trepetljike pa više ne mogu izlučivati zaštitnu sluz. Tako nastaje smanjeni imunitet. U tom slučaju pneumokok više nije samo mirni sustanar na sluznicama, već se pretvori u agresivnog neprijatelja, prodire dublje u tkiva i uzrokuje ozbiljne bolesti.
Inkubacija
Vrijeme od kontakta s bolesnom osobom pa do izbijanja bolesti iznosi 24 sata.
Zaraza
Znak zaraze pneumokokom je naglo povišena temperatura, zimica, klonulost, loše osjećanje, uhobolja ili kašalj. Od te bolesti obolijevaju često mala djeca do 3. godine života, osobito ona koja pohađaju jaslice ili vrtiće ili koja žive u dječjim domovima. Odrasli ljudi iznad 60. godine, također su skloni toj zarazi, osobito ako su i kronični bolesnici. Ugroženi su srčani bolesnici, tlakaši, šećeraši, jetreni bolesnici, alkoholičari i pušači. Pneumokok je osobito opasan za ljude koji imaju bolesnu slezenu ili im je slezena zbog nekog razloga odstranjena. Pneumokok uzrokuje upalu uha, nosa, sinusa, dišnih putova, porebrice, sinusa, srčane ovojnice ili zglobova. Bakterija može preplaviti krv pa nastane otrovanje krvi ili sepsa. Od te zaraze obolijevaju i ljudi koji pate od kroničnog umora, oni koji se loše hrane ili koji su nedavno preboljeli gripu. Bolest se uvijek javlja kod oslabljenog imuniteta, a to je često u zimsko doba kada vladaju viroze i prehlade.
Dokazivanje bakterije
Pneumokok se može dokazati brzim i jednostavnim postupkom: brisom sluznice nosa ili ždrijela ili krvnim pretragama. Ako se ustanovi zaraza, potrebna je ciljana antibiotska terapija. Ako su nalazi brisa uredni, u krvi može se može dokazati virusna upala za koju nije potreban antibiotik.
Liječenje
Dosadašnja višegodišnja loša i nekritična primjena antibiotika (kod svake povišene temperature kod djece ili odraslih) dovela nas je do toga da pneumokok više ne reagira na penicilin kojim smo ga uspješno liječili do prije nekoliko godina. Stoga danas pneumokok moramo suzbijati snažnijim antibioticima koji su i skuplji i koji imaju svoje uobičajene nuspojave.
Prevencija infekcije
U zimskim mjesecima važno je izbjegavati veće skupine ljudi, te često prati ruke. Par puta dnevno treba na kratko provjetriti prostorije u kojima boravi dijete ili starija osoba. Treba koristiti ovlaživače zraka na radijatorima. Za ovlaživanje nosne sluznice postoje kapi, sprejevi ili masti. Preporučuju se i kratke šetnje na zraku sa djetetom ili starijom osobom. U zimsko doba valja piti povećanu količinu vode ili blagog nezaslađenog čaja.
Cijepljenje protiv pneumokoka
To je najbolji* način borbe protiv pneumokoka. Cjepivo u Hrvatskoj postoji i dijete se može cijepiti na zahtjev roditelja, uz plaćanje. I starije rizične osobe također se mogu cijepiti na zahtjev. Cijepljenjem se podiže imunitet u roku od 3 tjedna. Oko 10 % cijepljene djece ima blage nuspojave: to su smanjenje apetita, razdražljivost, kratkotrajno povišena temperatura i crvenilo na mjestu uboda.
Kampanje protiv cijepljenja
U današnjem vremenu povremeno se javljaju kampanje protiv bilo kakvog cijepljenja. Za ispravnu odluku o cijepljenju važno je imati dobar odnos sa djetetovim ili obiteljskom liječnikom. To je preduvjet da se sagleda dobrobit cijepljenja u odnosu na opasnost od pneumokokne zaraze.
Nedavno je provedena anketa među takvim tridesetogodišnjim roditeljima. Pokazalo se da njih oko 40% ne zna razliku između virusne i bakterijske upale i smatra da se viroze uspješno liječe antibioticima. Upravo takvi, lakovjerni i nepoučeni roditelji inzistiraju na antibiotskom liječenju svoje djece kad ona boluju od viroze. Stoga nije čudo da se u Hrvatskoj 90% antibiotika troši u izvanbolničkoj medicini, osobito u zimskim mjesecima kada vladaju viroze i prehlade.
*NAPOMENA UREDNIŠTVA: Biram DOBRO je portal kojemu je stalo samo do istine i dobra. Ne želimo se svrstavati ni u jednu skupinu između onih koji su bezuvjetno za cijepljenje i onih koji su protiv cijepljenja. Smatramo izuzetno važnim poticati na odgovornost u pristupu liječenju, što znači da ćemo nastojati kroz tekstove biti što neutralniji, odnosno dati što je više moguće točnih i istinitih podataka. No na kraju, najveću odgovornost imaju roditelji koji moraju uložiti maksimalni napor u vlastitu edukaciju, istraživanje i razumijevanje kako bi donijeli najbolju odluku za svoje i zdravlje svoje djece.
Svakako ćemo nastojati poticati otkrivanje prirodnog liječenja, jer na kraju sve te tvari koje unosimo kroz lijekove mogu se naći u prirodi. Mnoge bolesti mogu se prevenirati i prije nego nastanu. Pozivamo Vas stoga da nam šaljete recepte naših starih, da nam pišete svoja razmišljanja, pitanja i nastojat ćemo sve dobro objaviti, odnosno pronaći odgovor za Vas!
Hvala na razumijevanju! Istina je najvažnija! Nažalost, živimo u vremenu kada je profit počesto prije čovjeka, a korupcija, kriminal raznih vrsta, namještena istraživanja, merketinške i PR kampanje sve moćnije i prisutnije. Zato nam je dužnost biti na oprezu!
BIRAM DOBRO! BIRAM ZDRAVLJE! VOLIM I ČUVAM PRIRODU!
Zvonko Franc, glavni urednik