ETNIČKO ČIŠĆENJE HRVATA: PORUŠENO SVE HRVATSKO Bošnjaci uništili 350 milijuna maraka vrijednu nepokretnu imovinu Hrvata Bugojna

Čak 350 milijuna maraka vrijednost je nepokretne imovine bugojanskih Hrvata koju su uništili Bošnjaci tijekom i nakon rata, zaključak je elaborata koji je sačinio arhitekt Zdenko Antunović. Nematerijalna šteta je pak neprocjenjiva.

Antunović, inače stalni sudski vještak arhitektonske struke, svoj je elaborat o procjeni ratne štete koju su Bošnjaci pričinili Hrvatima Bugojna, svojim susjedima, izradio nakon što je Josip Kalajca izdao knjigu „Porušeno sve hrvatsko za i nakon sukoba ABiH i HVO-a u bugojanskim župama i dijelu župe Pećine“.

Riječ je o monumentalnom djelu Josipa Kalaice, inače logoraša koji je prošao mnoge logore bošnjačke Armije BiH u Bugojnu, u kojem je dokumentiran razmjer uništenja hrvatske imovine u Bugojnu.

Kako je rečeno na današnjoj promociji knjige Josipa Kalaice, koja je održana u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostaru, uništavanje hrvatske imovine je rađeno planski kako bi se najprije provelo etničko čišćenje 17.000 Hrvata Bugojna, a onda i nakon rata kako bi spriječio njihov povratak.

Devastacija obiteljskih imanja je rađena sustavno kako bi se Bugojno naposljetku pretvorilo u bošnjački grad što ono danas nedvojbeno i jest.

Ipak, unatoč uništenju svega hrvatskoga u Bugojnu, jako je teško izbrisati trag Hrvata u ovom srednjobosanskom mjestu. Tako je 1991. godine čak 64 posto svih privatnih parcela na području Općine Bugojno, što uključuje građevinsko, poljoprivredno i šumsko zemljište, bilo u vlasništvu Hrvata. Danas nije poznato u kojem postotku su Hrvati vlasnici privatnog zemljišta u ovoj općini.

Kalaica je u svojoj knjizi dokumentirao uništavanje 1810 hrvatskih kuća u Bugojnu, 1092 štale, 119 garaža, 440 drugih gospodarskih objekata, 168 pušnica i čak 129 bunara. Posebno se na ovom popisu ističu zatrovani i uništeni bunari kao jamac da će povratak protjeranih biti nemoguć ako im se spriječi pristup pitkoj vodi.

Prema evidenciji same Općine, na teritoriju Bugojna i danas postoji neobnovljenih čak 875 objekata u vlasništvu Hrvata.

Antunović u svom elaboratu navodi kako u naseljima u kojima je uništena infrastruktura, koja prije rata jest postojala, nije obnovljen niti jedan jedini objekt a k tomu nisu evidentirani ni zahtjevi za obnovom. Riječ je uglavnom o naseljima koja se nalaze na rubu Općine Bugojno. Tako danas imamo desetke hrvatskih sela u koja se nije vratio doslovno nitko. Tako se uspješno provodi etničko čišćenje hrvatskog puka.

Posebna priča je pak uništavanje katoličkih sakralnih objekata u Bugojnu. Crkve, kapelice, župne kuće i ostali crkveni objekti kao i groblja te sami grobovi su sustavno uništavani tijekom i nakon rata u Bugojnu. Uništavali su ih kako pripadnici Armije BiH tako i bošnjački civili.

„Devastacija i uništavanje sakralnih objekata pokazali su jasnu namjeru da se uništi i ukloni svaki trag postojanja hrvatske kulture, naroda i njegove vjere na ovim prostorima, a ciljevi uništavanja na poseban način bili su upravo sakralni objekti, župne crkve i kapele te groblja. Objekti su uništavani unatoč tomu što su bili označeni, prema propisima, kao zaštićeni spomenici kulture, a u skladu s haškom konvencijom. S vremenom je postajalo sve jasnije da je uništavanje posebno sakralnih objekata dio planirane ratne strategije koja je provođena od početka do kraja rata“, stoji u elaboratu Zdenka Antunovića koji je u posjedu portala Dnevnik.ba.

• Na obiteljskim kućama pričinjeno je ukupno 297,2 milijuna maraka štete
• Na devastiranim stanovima 7 milijuna
• Na štalama 19,5 milijuna
• Na garažama 825 tisuća
• Na ostalim gospodarskim objektima 13,8 milijuna
• Na pušnicama 365 tisuća
• Na bunarima 1,3 milijuna
• Na sakralnim objektima 10 milijuna

Ukupno, to znači oko 350 milijuna ratne štete bugojanskim Hrvatima koja nikad nije plaćena i koje bošnjačka politika k tomu cinično uvjerava da su svu tu silnu štetu pričinili sami sebi.

Knjiga Josipa Kalaice, zajedno s elaboratom Zdenka Antunovića, stravičan je podsjetnik na ono kroz što su prošli Hrvati Bugojna tijekom i nakon rata i kojima se i danas negiranjem njihove tragedije uporno otvaraju ratne rane te tako sustavno i dalje obeshrabruje povratak.

Doprinos Kalaice iznošenju istine o stradanju Hrvata Bugojna je nemjerljiv.

Izvor: Dnevnik.ba