Jako zanimljiv članak s mnoštvom meni do sada nepoznatih podataka, za što odajem priznanje.
No, povod komentaru su tri detalja za koje nema znanstvenih dokaza, pa bi bilo korektno staviti da se radi tek o stavovima autora (ili prepisano od drugog autora). Prvi je da je Konstantin autor glagoljice, što jest istina široko prihvaćeno, ali nikad dokazano. Drugi je da je Metod djelovao u Dalmaciji. Ne postoji nikakav dokaz da su Sveta Braća kao ni njihovi učenici ikada boravili u Dalmaciji. Treći detalj se odnosi na usporedbu s drugim pismima.
Autorica navodi da glagoljica liči na grčko, hebrejsko, armensko i gruzijsko pismo. Glagoljsko slovo FRT je identično grčkom FI i to je sva sličnost s grčkim. Sa svim ostalim navedenim pismima nema sličnosti bez velike mašte i silne kombinatorike. No, glagoljica ima neke sličnosti s hijeratskim pismom starog Egipta i etiopskim pismom ge’ez kojih tragove možemo pretiti 1000 godina prije Konstantina pa i dalje u prošlost.
S druge strane ćirilica je pismo koje potpuno odgovara opisu Črnoresca Hrabra i konstrukcijski je izvedena iz grčkog. Ćiril je autor ćirilice po kojem je i dobila ime.
Glagoljicu su češkom kulturnom ozemlju pripisali Dobrovsky i Šafarik sredinom 19. stoljeća i uspjeli nametnuti taj stav, no ne znanstvenim dokazima već tek na razini dogme.
Lenka BLEHOVA-ČELEBIĆ: Glagoljašanje i tragovi unije u srednjevjekovnom Kotoru