Sv. Jeronim u likovnoj umjetnosti i književnosti
Crkva već 1600. godina svakog 30. rujna slavi blagdan sv. Jeronima, slavnog prevoditelja Biblije na latinski, znamenite Vulgate, crkvenog oca i naučitelja. Kroz ovu dugu povijest nema stoljeća u kojemu nije ostalo traga o njemu i njegovom djelu, kako u europskoj i svjetskoj, tako i našoj likovnoj umjetnosti i književnosti
Crkva već 1600. godina svakog 30. rujna slavi blagdan sv. Jeronima, slavnog prevoditelja Biblije na latinski, znamenite Vulgate, crkvenog oca i naučitelja. Kroz ovu dugu povijest nema stoljeća u kojemu nije ostalo traga o njemu i njegovom djelu, kako u europskoj i svjetskoj, tako i našoj likovnoj umjetnosti i književnosti.
Sv. Jeronim – Paolo Veronese / Izvor: noma.org (New Orleans Museum of Art)
O recepciji sv. Jeronima na našem nacionalnom prostoru na izniman način svjedoče i nebrojeni spisi i rasprave gdje se nalazi Stridon, njegovo rodno mjesto. Rasprave o tome počele su još s Tomom Arhiđakonom u 13. stoljeću i nastavile se preko Marka Marulića i Josipa Bedekovića sve do današnjega dana.
Marko Marulić sv. Jeronima naziva prvorazrednim teološkim autoritetom i svecem kojem se najradije utječe. O njemu piše i anonimni glagoljaš iz 16 stoljeća ovako: „Jerolim je naš Dalmatin; on je dika, poštenje i slava i svitla kruna hrvackoga jazika“.
Sv. Jeronimom su se posebno bavili i mnogi naši književnici i humanisti – primjerice Petar Zoranić, zatim Šimun Kožičić Benja, Matija Vlačić Ilirik, Faust Vrančić i mnogi drugi. Mnogi stihovi spjevani su njemu u čast. Gverin Tihić posvećuje mu ep. O njemu pišu Glavinić i Gašparoti u svojim hagiografskim enciklopedijama, Sebastijan Slade Dolci piše njegovu biografiju.
A naš veliki hrvatski pjesnik Tin Ujević u jednom eseju 1930. poziva da sv. Jeronima bolje upoznamo te o njemu piše: „Jerolim u narodnoj masi bijaše odvajkada najpopularniji svetac te mu je povjerena ambasada ove pokrajine u carstvu nebeskom, ali je žalosno da su njegova djela i rad, proučena od šačice erudita, slabo poznati širem krugu čitalaca. Javnost ne osjeća dovoljno historijsko značenje njegove misli na području živuće kulture.“
Spomenimo i najnovije naslove o sv. Jeronimu. Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga dao je svoj doprinos velikom jeronimovskom jubileju (1600 godina smrti) tiskanjem prigodne spomen – knjige u suizdanju sa Splitsko-dalmatinskom županijom koja časti sv. Jeronima kao svoga zaštitnika.
Foto: fra Vladimir Vidović
Od najnovijih naslova posvećenih sv. Jeronimu tu je i knjiga povjesničara književnosti i teatrologa Slobodana Prosperova Novaka “Sv. Jeronim Dalmatinac”.
Split – Predstavljanje knjige Sveti Jeronim Dalmatinac Slobodana Prosperova Novaka /
Foto: Miranda Cikotić/PIXSELL
Sveti Jeronim veliko je nadahnuće umjetnicima i danas. Uskoro će u Jeruzalemu biti postavljen najnoviji kip sv. Jeronima, djelo našeg kipara Vene Jerkovića, koje je prije putovanja u Jeruzalem, ovih dana javnosti predstavljeno u Splitu.
Baština sv. Jeronima u hrvatskoj kulturi stoljećima se može pratiti i u Rimu gdje djeluje Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima sa stoljetnom tradicijom, a od 1868. u Zagrebu je osnovano Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima. Pravila mu je odobrio i potvrdio kardinal Juraj Haulik.
Izvor: hkm.hr