Hrvatska ćirilica (arvatica, bosančica,hrvatkica) je hrvatska redakcija ćirilice. Morfološka je, grafijska i ortografijska inačica ćiriličnog pisma. Nazivi Pojavljuju se još i nazivi: harvacko pismo (Dmine Papalić), rvasko pismo, arvatica, arvacko pismo (Povaljska listina nastala na Braču 1250. godine, dodatak Poljičkom statutu iz 1655.), bosanica (Stjepan Zlatović), bosanska azbukva (Ivan Berčić), bosanska ćirilica (Franjo Rački), hrvatsko-bosanska ćirilica (Ivan Kukuljević Sakcinski), bosansko-dalmatinska ćirilica (Vatroslav Jagić), bosanska brzopisna grafija (E. F….

  „Za njih, naime, zemlja nije tek ekonomsko dobro, nego dar od Boga i njihovih predaka, čije kosti leže u njoj, sveti prostor s kojim moraju biti u interakciji ako žele zadržati svoj identitet i svoje vrijednosti.“   (Laudato si)…

  Bokeljska mornarica (prvotno Kotorska mornarica), hrvatska bratovština kotorskih pomoraca. Prema tradiciji, nastala je 809., kada su kotorski mornari sudjelovali u preuzimanju moći sv. Tripuna, koji je postao zaštitnikom grada Kotora i bratovštine kotorskih mornara. U XII. st. poprimila je izrazito vojni značaj,…

  Boka kotorska, prostran i razgranat zaljev u južnome dijelu istočne obale Jadranskoga mora, sastavni dio je Crnogorskoga primorja, a krajnji jugozapadni dio oko poluotoka Oštra pripada Hrvatskoj; obuhvaća 87,3 km². Sjeverno i sjeveroistočno od crte rt Mirište – rt Oštra zaljev…

  Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=idht8nMlozk    

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=qT1d7tP9vP8    

  Boka kotorska je veoma rano došla u dodir s kršćanstvom, tome su pogodovali dobri rimski kopneni i morski putevi. Sveti Pavao u poslanici Rimljanima (Rim 15,19), ove prostore spominje kao Ilirik a u Drugoj poslanici Timoteju (2 Tim 4,10),…

  Odnos Dubrovnika i turizma se prečesto i pretežno svodi na problem slike: slike Grada ili slike njegovog turizma. Gornji citat Andra Vlahušića, kao odgovor na pitanje o štetnosti kruzera za kulturnu baštinu Grada, može nam poslužiti kao ulazna točka…

Problem kulture naslov je, može se reći, životnoga djela dr. Pavla Butorca (Perast, + 26. ožujka 1888. – Dubrovnik, 22. studenoga 1966.), najprije kotorskoga (1938.-1950.), a onda dubrovačkog biskupa (1950.-1966.), jednog od posljednjih polihistora, erudita, poliglota i gimnazijskoga profesora među…