Nadbiskup Alojzije Stepinac u molitvi pred prvom postajom marijabistričke Kalvarije. Ovo razmišljanje započinjem pisati na prvi dan devetnice (1. veljače) pred blagdan blaženog Alojzija Stepinca, a pitanje iz naslova jedno je od onih koje svojim mnogostrukim odgovorima izaziva jake emocije…
“Iz kripte se stare Ratačke opatije čuje glas koji vapi za obnovom!” Već po doseljenju Hrvata u novu domovinu oni dolaze u dodir s benediktincima. Benediktinac opat Martin dolazi u naše krajeve s posebnim zadatkom da sakuplja moći kršćanskih…
»Gdje je ljubav, tamo je Bog!« Obavivši vizitaciju u vašem staro drevnom samostanu i saslušavši svaku Vas pojedinu, mogu ustvrditi, da u toj kući vlada dobar redovnički duh. Sa sv. Pavlom govorim vam: »Caudium meum et corona mea…
Stepinac, Alojzije, bl., zagrebački nadbiskup i kardinal (Brezarić kraj Krašića, 8. V. 1898 – Krašić, 10. II. 1960). Teologiju studirao na Gregoriani u Rimu, gdje je bio zaređen za svećenika 1930. God. 1934. bio je imenovan zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom, a 1937. nadbiskupom i metropolitom. Kao nadbiskup osnivao je nove…
Što se dublje ulazi u okolnosti i činjenice vezane uz blaženog Alojzija, potvrđuje se ona sigurnost koju su vjernici očitovali u trenutku njegova pastirskoga služenja, njegova izvrgavanja sramoti, njegova sužanjstva i preminuća. Vjernička je to sigurnost, osjećaj za svetost koju Crkva živi kao svoj dodir i blizinu s Bogom što ne vara. Vjernički se puk nije dao zavarati tada niti ga se danas može prevariti. Iz dana u dan događaji potvrđuju da promicatelji neistine pokazuju svoje pravo lice i da laž nema trajnost.
Kad je čovjek sveden na proizvod materije koja se igra sâma sa sobom ili je konstrukcija društva, ili ima vrijednost tek kao sudionik na društvenim mrežama, ili pak samo kao onaj koji plaća doprinose, onda je on lišen svoje subjektnosti, svoje osobnosti, zato što je jednostavno iskorišten kao sredstvo industrijske proizvodnje, političke moći ili kao bio-materijal za istraživanje. Iza sjajnoga pročelja vrloga novog svijeta pokazuje se pravi razmjer bijede: samoća, izolacija, duševna patnja, sve veće nasilje i brutalnost, egocentrizam, usmjerenost na koristoljublje i egomansko samoostvarenje, izgubljena osnovna komunikacija u obiteljima.
Nakon što je život hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca predstavljen na izložbi u Europskom parlamentu, zbog velikog medijskog odjeka i zanimanja javnosti dva mjeseca kasnije ista je izložba postavljena u Zagrebu. S dvanaest dodatnih skulptura bl. Alojzija Stepinca, uz vremensku lentu…
Djetinjstvo i mladost Alojzije Stepinac peto je od osmero djece u pobožnoj i radišnoj obitelji Josipa i Barbare r. Penić. Rodio se 8. svibnja 1898. u selu Brezariću u župi Krašić, pedeset kilometara od Zagreba. Kršten je sljedećeg dana na…
