Epidemija kuge nekoliko je puta tijekom povijesti poharala grad Split. Prva epidemija zabilježena je 1348. godine u vrijeme velike pandemije “Crne smrti” koja se iz Azije, preko Sredozemlja, proširila cijelom Europom i desetkovala stanovništvo Starog kontinenta. Epidemije su također izbijale: 1360., 1420., 1456., 1527., 1571., 1607., 1644., 1731.–1732., 1763.–1764. i 1783.–1784. godine. Iako je posljednja velika epidemija izbila u 18….
Hrvatska ćirilica (arvatica, bosančica,hrvatkica) je hrvatska redakcija ćirilice. Morfološka je, grafijska i ortografijska inačica ćiriličnog pisma. Nazivi Pojavljuju se još i nazivi: harvacko pismo (Dmine Papalić), rvasko pismo, arvatica, arvacko pismo (Povaljska listina nastala na Braču 1250. godine, dodatak Poljičkom statutu iz 1655.), bosanica (Stjepan Zlatović), bosanska azbukva (Ivan Berčić), bosanska ćirilica (Franjo Rački), hrvatsko-bosanska ćirilica (Ivan Kukuljević Sakcinski), bosansko-dalmatinska ćirilica (Vatroslav Jagić), bosanska brzopisna grafija (E. F….
Henri-Marie de Lubac (Cambrai, 20. veljače 1896. – Pariz, 4. rujna 1991.), francuski kardinal, isusovac, jedan od najeminentnijih katoličkih teologa 20. stoljeća. Njegov glavni doprinos bio je u teološkim djelima i u sudjelovanju na Drugom vatikanskom saboru, gdje je dao važan doprinos. Pridružio se Družbi Isusovoj sa 17 godina. Studirao je filozofiju u Engleskoj i Francuskoj. Tijekom Prvog svjetskog rata služio…
„Za njih, naime, zemlja nije tek ekonomsko dobro, nego dar od Boga i njihovih predaka, čije kosti leže u njoj, sveti prostor s kojim moraju biti u interakciji ako žele zadržati svoj identitet i svoje vrijednosti.“ (Laudato si)…
Bokeljska mornarica (prvotno Kotorska mornarica), hrvatska bratovština kotorskih pomoraca. Prema tradiciji, nastala je 809., kada su kotorski mornari sudjelovali u preuzimanju moći sv. Tripuna, koji je postao zaštitnikom grada Kotora i bratovštine kotorskih mornara. U XII. st. poprimila je izrazito vojni značaj,…
Boka kotorska, prostran i razgranat zaljev u južnome dijelu istočne obale Jadranskoga mora, sastavni dio je Crnogorskoga primorja, a krajnji jugozapadni dio oko poluotoka Oštra pripada Hrvatskoj; obuhvaća 87,3 km². Sjeverno i sjeveroistočno od crte rt Mirište – rt Oštra zaljev…
Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=hRHN8AV3LN8&feature=share
