Tripo Kokolja

hrvatski kasnobarokni slikar

0

 

Tripo Kokolja (PerastBoka Kotorska28. veljače 1661. – Korčula18. listopada 1713.), ponekad zvan i Trifun Kokoljić ili po mletački Cocoglia, bio je hrvatski kasnobarokni slikar, uz Mateja Ponzonija-Pončuna najznačajniji predstavnik baroknog slikarstva u Dalmaciji.

Foto:pixabay.com

Život i djelo

I danas se vrlo malo zna o životu i školovanju Tripe Kokolje, znamo samo to da je bio skromnog porijekla, i da je živio u sjeni svog mecene i velikog naručitelja barskog nadbiskupa Andrije Zmajevića. Predpostavlja se da je školovan u Veneciji (ali možda je to bilo i negdje daleko južnije u Italiji). Veći dio svog relativno kratkog života (52 godine) proveo je u Boki Kotorskoj, gdje je naslikao i najveći dio svog opusa od 70 -tak slika i oltarnih pala. Posljednje godine svog života proveo je na Korčuli slikajući ciklus slika s apoteozom Sv. Dominika i dominikanskim svecima ispod pjevališta dominikanske crkve na Bolu na Braču. Bio je kum na vjenčanju Vicka i Jele Bujović. S Vickom se 1705. zamijenio za kuću, pa je u kuću Vicka Bujovića iznad crkve sv. Ivana Kokolja preselio iz svoje obiteljske kuće kraj crkve sv. Ivana. Poslije Bujovićeva ubojstva, napustio je na neko vrijeme Perast zbog nesigurnih okolnosti.

Opus u crkvi Gospa od Škrpjela

Njegova najznačajnija djela nalazi se u crkvici Gospe od Škrpjela; u gornjem dijelu bočnih zidova, nalaze se četiri velike slike: Očišćenje sv. Ane, Silazak Duha Svetoga, Smrt sv. Marije i Krunidba sv.Marije. Posljednja je najslabija slika iz tog ciklusa velikih kompozicija, loše nacrtane perspektive, i pomalo prenatrpana. Slika prikazuje klečeću Mariju, okruženu apostolima, svecima i anđelima koji sviraju. Ono što je čini posebnom je portret Andriju Zmajevića, barskog nadbiskupa, između sv. Jerolima i sv. Antuna Padovanskog na desnoj strani slike. Na stropu je naslikao Uznesenje sv. Marije na nebo, uokolo su raspoređeni prizori iz Marijina i Kristova života, na deset oktogonalnih kaseta (Rođenje Kristovo i Marijino, Prikazanje Kristovo i Marijino u hramu, Navještenje…). Sve su slike uokvirene drvenim izrezbarenim okvirima s cvjetnom ornamentikom, koji povezuju slikanu dekoraciju u jedinstvenu cjelinu.

Tripo Kokolja ukrasio je i zidove crkvene lađe, freskama podijeljenim u tri reda. U donjem zdesna stoji osam, a slijeva šest slika proroka sa Sibilama. Izgleda da su mu to bili prvi slikarski uradci, jer se na njima vidi sirovost crteža i loše nacrtane perspektive u usporedbi s velikim gornjim slikama i slikarijama na stropu. Proroci su prikazani frontalno, okrenuti promatraču, kojemu pokretom ruke pokazuju na značenje ispisanih tekstova na svicima i knjigama.

Zbog velike količine vlage i soli, slike Tripe Kokolja bile su u vrlo lošem stanju oko 1880. zbog tog je općinsko poglavarstvo Perasta, kao patron svetišta, raspisalo je natječaj za restauraciju slika, na natječaju je pobjedio slikar franjevac iz Zadra Josip Rossi, s njim je poglavarstvo sklopilo ugovor 1. rujna 1883. godine. Sve slike, osim one na stropu, prenesene su u Zadar u Rossijev atelijer, gdje su za svotu od 2000 forinti restaurirane do 1885.  Ono što je žalosno je to da su slike vrlo loše restaurirane.

Ostala djela Tripe Kokolje

Tripo Kokolja je svojim slikama ukrasio i crkvu sv.Nikole (1616.) i Palaču Zmajević u rodnom Perastu. Pored nje ukrasio je crkve u DobrotiKotoru i Prčanju u Boki Kotorskoj. Pred kraj života odselio se na Korčulu, tako da je oslikao i neke crkve i palače u Dubrovniku, Korčuli (crkva Svih Svetih i u Bolu na Braču. Osobito je vrijedan rad – Apoteoza sv. Dominika, na kasetiranom stropu kora iz 1713. u dominikanskoj crkvi u Bolu na Braču.

Freske u crkvi Sv. Nedjelje u Kumboru kraj Herceg-Novoga, nastale između 1704. i 1709., pripisuju se Kokolji, a naručio ih je Vicko Bujović.

Značaj slikarstva Tripe Kokolje

Tripo Kokolja je bio prvi domaći barokni slikar od formata koji je djelovao u domaćoj sredini nakon niza stoljeća isključivog uvoza slika iz Mletaka. Njegov doprinos baroknom slikarstvu Dalmacije bio je u tome što je prvi uveo pejzaže i mrtve prirode kao samostalne slikarske teme. Čak i danas je ime Tripe Kokolje za mnoge nepoznanica, iako mnogi kažu da je Gospa od Škrpjela naša Sikstinska kapela.

 

Izvor: hr.wikipedia.org

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.