Tuga Tarle: Vrijeme je za Muzej hrvatskog iseljeništva u Rijeci

Tijekom boravka hrvatske delegacije u Australiji 2004. godine, uz Sydney, posjetili smo i Canberru, Melbourne i Perth, što nam je pružilo mogućnost za više službenih susreta i razgovora s australskim državnim dužnosnicima, posjete hrvatskim klubovima te za pojedinačne razgovore s osobama iz javnoga i kulturnoga života hrvatske zajednice u Australiji.

S obzirom na to da je moja zadaća već tada bila predstaviti Hrvatima Australije projekt muzeja iseljeništva za koji su mnogi pojedinci – stručnjaci i laici u Republici Hrvatskoj te izvan nje iskazali osobiti interes, nastojala sam u svim sredinama koje smo posjetili informirati ljude o detaljima navedenoga projekta, zabilježiti njihove primjedbe i reakcije te zainteresirati što širi krug iseljenika za suradnju na njegovoj realizaciji u budućnosti.

Iskoristila sam također priliku da posjetim nekoliko australskih muzeja te da se raspitam o organizaciji i koncepciji rada Muzeja useljeništva u Melbourneu.
Pojedini Hrvati zaključili su da je projekt muzeja iseljeništva predizborni potez tadašnje hrvatske vlasti koja se nastoji održati u sedlu pa su bili sumnjičavi i distancirani. Ipak, i oni su se složili da bi takva ustanova pridonijela ponovnom približavanju iseljenika svojoj staroj domovini i da bi probudila dodatnu energiju i volju u mnogih izvandomovinskih Hrvata da se još jedanput moralnom potporom i materijalnom pomoći založe za zajednički cilj.

Muzej useljeništva u Melbourneu koji sam tom prigodom posjetila smješten je u nekadašnjoj zgradi državnoga poreznog ureda u samome središtu metropole države Victorije na površini od 6.000 m2. Prostrano i lijepo zdanje temeljito je obnovljeno i otvoreno za publiku 1999. godine. Obnova je koštala 90 milijuna australskih dolara. Godišnji broj posjetilaca iznosi u prosjeku oko 180.000 osoba.

U dekorativni vanjski zid Muzeja ugrađene su mjedene pločice s imenima useljenika i članova njihovih obitelji. Svaka pločica košta onoga tko želi ostaviti trag o svojem dolasku na australski kontinent 150 dolara. Godišnji proračun Muzeja je 3 milijuna AUD. Australska država izdvaja 1,8 milijuna AUD, a 800.000 AUD daju ostali darovatelji, uglavnom iz privatnih izvora i zaklada. Sav preostali dohodak ostvaruje se od prodaje ulaznica te od popratnih sadržaja i drugih aktivnosti i radionica. Muzej zapošljava tri kustosa i dvadesetak ostalih djelatnika. Ova ustanova u kratkom vremenu postala je kultno mjesto mnogobrojnih australskih useljenika. Ovamo hodočaste čitave obitelji u potrazi za uspomenama i povijesti svojih predaka. S ponosom oblažu zid sjećanja metalnim pločicama s imenima i porukama u nastojanju da ostave trag za svoju djecu i buduće naraštaje Australaca i da zacijele rane prouzročene kidanjem i kršenjem starih korijenja. To je mjesto rastanka sa starim vezama i simbolična točka novoga početka.