U Dubrovniku izglasana Deklaracija kojom se upozorava na srpsko svojatanje hrvatskog juga

Na 7. sjednici Županijske skupštine koja je održana u četvrtak, 17. ožujka u Dubrovniku većinom glasova vijećnika i nakon burne rasprave, usvojena je Deklaracija o zaštiti baštine i prometnim i ekološkim izazovima Dubrovačko-neretvanske županije

Župan Dobroslavić uvodno je naglasio kako je Dubrovačko-neretvanska županija u posljednje vrijeme izložena prijetnjama te kako je nužno da se o takvim prijetnjama, pored njegovih reakcija u javnosti, mora odrediti i najviše županijsko predstavničko tijelo.

”Iznijeli smo jasna stajališta o nekoliko ključnih pitanja, od svojatanja hrvatskih književnika i znanstvenika od strane Republike Srbije, projekt Gornji Horizonti, projekt Zračne luke Trebinje koji je neprihvatljivo blizu izvorišta Omble. Nužno je što prije nastaviti prometno povezivanje ove županije i moramo još jednom naglasiti što je to što mi smatramo ugrozom i što nećemo dopustiti”, rekao je župan Dobroslavić.

Napomenuo je da je važnost ovog dokumenta u činjenici da kada u službenim dokumentima piše da je dubrovačka kultura srpska kultura, kako to predstavlja poruku srpskim mladićima da uzmu ono što nikada njihovo nije bilo.

Nakon rasprave i stanke, vijećnici SDP-a su predložili drugačiji tekst Deklaracije, no isti nije usvojen, a izvorni prijedlog teksta Deklaracije usvojen je većinom glasova vijećnika. 

Tekst Deklaracije donosimo u nastavku:

Skupština Dubrovačko-neretvanske županije, reagirajući na aktualna događanja koja mogu imati negativne učinke na županiju, sagledavajući položaj, gospodarske, političke i sigurnosne izazove pred najjužnijom hrvatskom regijom:

1. Podsjeća na poseban zemljopisni i geostrateški položaj županije na krajnjem hrvatskom jugu, kao na usko granično područje, slabo povezano s ostatkom države odnosno EU.

2. Pozdravlja ostvarenje od strane Vlade RH milenijskog projekta spajanja hrvatskog teritorija te pripremu i provedbu drugih projekata za bolju prometnu povezanost, time i za veću sigurnost krajnjega hrvatskog juga.

3. Ističe kako su Pelješki most, nastavak autoceste do Dubrovnika (Osojnika) kao dijela Jadransko – jonske autoceste, brze ceste Zračna luka – Grad – Osojnik i Brijesta – Perna te nove luke za bolje povezivanje otoka, koji imaju potporu Vlade RH, kapitalni projekti ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju, nego i za cijelu Republiku Hrvatsku.

4. Ukazuje na kulturološke, sigurnosne i ekološke prijetnje kojima je izložena Dubrovačko-neretvanska županija, koje su izražene u posljednje vrijeme, a naročito na:

• svojatanje dubrovačkih književnika i znanstvenika, uz ostalo unošenjem u svoje zakonske tekstove od strane Republike Srbije, što je grubo falsificiranje povijesti, a predstavlja i teritorijalno posezanje prema Dubrovniku odnosno hrvatskim prostorima;
• projekt “Gornji horizonti”, koji se provodi u BiH (Republici Srpskoj) i predstavlja ugrozu za ozemlje, vode i bioraznolikost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a koji se provodi unatoč tome što nisu ispunjeni uvjeti predviđeni ESPOO konvencijom;
• projekt „Zračne luke Trebinje“, najavljen od strane entiteta Republike Srpske i Republike Srbije na lokaciji udaljenoj samo 8 km zračne crte od izvorišta Omble, a koji predstavlja ugrozu za vodoopskrbu Grada Dubrovnika i znatnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije.

5. Traži od Vlade Republike Hrvatske i svih drugih državnih tijela da se još oštrije nastave suprotstavljati velikosrpskim posezanjima prema Dubrovniku, da koristeći međunarodne mehanizme zaštite područje Dubrovačko-neretvanske županije od negativnih utjecaja projekata Gornjih horizonata i Zračne luke Trebinje te da žurno dovrše planiranu prometnu infrastrukturu na području županije.

6. Još jednom naglašava da Dubrovnik nikad nije bio dio srpskog kulturnog prostora i da će se takvim posezanjima prema hrvatskoj kulturi i teritoriju uvijek odlučno suprotstavljati kao što su to građani županije i cijeli hrvatski narod učinili u obrani od velikosrpske agresije iz 90-tih.

Izvor: dubrovniknet.hr