VESNA LALOŠEVIĆ: Cum esset persecutio: Dioklecijanovo doba na području između Akvileje i Dunavskog limesa u mučeničkim legendama
Realnost osoba progonitelja koje se spominju teško je potpuno potvrditi zbog nedostatka sačuvanih primarnih izvora. Podaci o ediktima i provedbi progona u skladu su sa poznatim podacima koje donose drugi izvori povijesne, kršćanske i poganske provenijencije, kao i pravna terminologija tetrarhjskog razdoblja.
Autorica obrađuje legende panonskih mučenika iz Dioklecijanova vremena (303. – 304. godina). Legende potječu iz znatno kasnijeg vremena, ali se mogu nazrijeti među ostacima iz ranijeg doba. Nastojala je utvrditi koji je najstariji sloj međusobnim usporedbama i povijesno – lingvističkom metodom.
Nakon provedenog istraživanja pokazala je da se negativni shematizam prikazivanja progoniteljskih likova pronalazi u svim proučavanim legendama mučenika Dioklecijanovih progona.
To je uvjetovalo iskrivljeni prikaz djelovanja i ponašanja progonitelja kršćana koji se protegao i na vladare progonitelje. Osim toga u radu su se istraživali i ostali podaci u legendama. Naslovi progonitelja koje donose legende sukladni su sa naslovima koje su se upotrebljavali u tetrarhijsko vrijeme, i kasnije u antici.
Realnost osoba progonitelja koje se spominju teško je potpuno potvrditi zbog nedostatka sačuvanih primarnih izvora. Podaci o ediktima i provedbi progona u skladu su sa poznatim podacima koje donose drugi izvori povijesne, kršćanske i poganske provenijencije, kao i pravna terminologija tetrarhjskog razdoblja.
Stoga se može zaključiti da su legende prenijele situaciju koja je vladala u tetrarhijsko doba u oblastima koje se spominju, oslikavajući funkcioniranje uprave u vrijeme progona. Prikazi događaja u kojima su stradali sveci donose isto tako i izgled gradova na ovom području koji se uglavnom podudara s arheološkim nalazima. Uz to legende ocrtavaju izgled kasnoantičkog stanovništva kroz mentalne slike društva koje se predočuju.
Knjiga je opremljena grafičkim prikazima, kazalima i fotografijama.