Tako je o Seljačkoj buni 1573. pisao Mađar Nikola Istvanffy, povjesničar i suvremenik događanja krvave pobune seljaka protiv kmetstva. Protiv zlotvora, feudalca Franje Tahyja.

Sabor: Seljaci, vi ste izdajice domovine!

Seljačku bunu, zbog povećanja poreza, terora, zlostavljanja žena, maltertiranja kmetova koji su i umirali od gladi, iz Donje Stubice poveo je vođa seljaka Matija Gubec. Sa svojim najbližim suradnicima Ilijom Gregorićem, Andrijom Pasancem, Nikolom Pozepcom i Vinkom Lepoićem digao je seljake na ustanak. No feudalna je vojska slomila bunu. Zbog otpora seljaka plaćenicima Franje Tahyja, Hrvatski sabor je seljake proglasio izdajicama domovine.

Usijana kliješta i željezna kruna

Nakon bitke, seljake su mučili i ubijali na najokrutniji način. Kao primjer ostalima, mnoge su vješali po drvećima, kao što je zabilježio povjesničar Nikola Istvanffy. Matiju Gupca su zarobili, odveli u Zagreb i okrutno smaknuli na Markovu trgu 15. veljače 1573.

 

‘Sam Gubec, zlokobni vođa zločinačke vojske i kako ga sami nazivahu kralj, bio je živ uhvaćen, što je bilo osobito drago plemstvu i njegovim vođama, te doveden u Zagreb. Tu je on, pošto je pred njegovim očima bio pogubljen Andrija Pasanec, njegov zamjenik u vojsci, najprije bio strašno izmrcvaren usijanim kliještima, zatim okrunjen željeznom krunom i to usijanom i najposlije rasčetvoren kao razbojnik…’, zabilježio je Istvanffy.

Seljačka buna živi i dalje

Seljačka buna i dalje je simbol najznačajnijeg otpora protiv nepravde. Matija Gubec ostao je najveći hrvatski narodni junak. Družba Vitezova zlatnog kaleža i ove godine uprizoruje Seljačku bunu, bitku kod Stubice. Uvod u bitku bilo je Puntanje kmetova 3. veljače. U subotu 9. veljače članovi Družbe inscenirat će spektakularan prikaz bitke na stubičkom polju. Centralna bitka počinje u 14 sati kod dvorca Stubički Golubovec.