Zauzimanjem i duhovnim ohrabrenjem svetog Ivana Kapistrana, kršćanska je vojska zaustavila nadiranje Turaka u Europu

Nemalim zauzimanjem i duhovnim ohrabrenjem i Ivana Kapistrana, kršćanska je vojska odbila Turke i odnijela pobjedu pod Beogradom, te tako barem na neko vrijeme zaustavila nadiranje Turaka u Europu

Nakon jedne bitke završava u zatvoru, u kojem dolazi do njegova obraćenja. Do tada tašti i svjetovni mladić, k tome i zaručen, nakon izlaska iz zatvora 1415. godine stupa u franjevački red. Nakon studija teologije već je 1417. godine zaređen za svećenika. Zajedno s Bernardinom Sijenskim i Jakovom Markijskim bio je jedan od prvaka opservantskog pokreta, koji je težio obnovi franjevačkog reda u duhu izvorne strogosti.

Pape onoga vremena veoma su ga cijenili te su mu povjeravali različite dužnosti i poslanstva po Italiji i cijeloj Europi. Ivan je bio poznati propovjednik, te je kao takav pješice prošao velik dio Europe. Gdje god bi došao dolazilo ga je slušati veliko mnoštvo ljudi. Nakon pada Carigrada pod Turke 1453. godine, Ivan, koji se nalazio u Njemačkoj propovijedajući protiv tada aktualne husitske hereze, od pape dobiva naputak da se zaputi na njemački Sabor u Frankfurtu i tamo propovijeda križarsku vojnu protiv Turaka.

Godine 1455. i 1456. Ivan propovijeda križarsku vojnu po Njemačkoj i Ugarskoj. Kršćanska vojska pod vodstvom papinskoga poslanika Ivana Carvajala, Ivana Hunjadija i Ivana Kapistrana 1456. dolazi u Beograd, zvan zbog svoje strateške važnosti i „“, koji su te godine opsjeli Turci. Nemalim zauzimanjem i duhovnim ohrabrenjem i Ivana Kapistrana, kršćanska je vojska odbila Turke i odnijela pobjedu pod Beogradom, te tako barem na neko vrijeme zaustavila nadiranje Turaka u Europu.

Svečevo tijelo je za vrijeme turske okupacije Iloka nestalo, te se ne zna gdje se točno nalazi, ali na osnovu legende o posljednjim riječima sveca Iločani vjeruju da je sakriveno negdje u Iloku te se mole i nadaju da će se ono jednoga dana i pronaći.

Ivan Kapistran u Iloku

Ivan Kapistran nakon pobjede nad Turcima već bolestan dolazi 1. rujna 1456. godine u Ilok, na poziv kneza Nikole, gospodara Iloka i kralja Bosne. Tu Ivan i umire 23. listopada, u franjevačkom samostanu koji je kasnije ponio njegovo ime. Legenda kaže da je na samrti obećao subraći da dokle god njegovo tijelo bude počivalo u Iloku, iz njega neće nestati franjevaca, što se pokazalo točnim i u Domovinskom ratu, kada je jedini svećenik koji je ostao na okupiranim područjima Republike Hrvatske bio upravo iločki gvardijan fra Marko Malović. Na Ivanovu grobu uskoro su se počela događati brojna čuda i ozdravljenja. Inače, svečevo tijelo je za vrijeme turske okupacije Iloka nestalo, te se ne zna gdje se točno nalazi, ali na osnovu legende o posljednjim riječima sveca Iločani vjeruju da je sakriveno negdje u Iloku te se mole i nadaju da će se ono jednoga dana i pronaći.

Zaštitnik je pravnika, vojnih kapelana i grada Iloka

Ivan Kapistran svetim je proglašen 1690. godine, a iločka crkva, dotada posvećena Blaženoj Djevici Mariji, posvećena mu je 1700. Zaštitnik je pravnika, a papa Ivan Pavao II. proglasio ga je i zaštitnikom vojnih kapelana. Zaštitnik je i grada Iloka, gdje se njegov blagdan, 23. listopada, slavi i kao dan Grada.

Zanimljivost

Bitka za Beograd dobivena je na blagdan sv. Marije Magdalene 22. srpnja 1456. godine. Vijest o pobjedi stigla je do tadašnjeg pape Kalista III. 6. kolovoza iste godine. Papa je zapovjedio da na tu sretnu vijest zvone zvona svih rimskih crkava, a odredio je da i u buduće zvona svih crkava diljem svijeta u podne zvone na spomen ovoga događaja i da se pri tome moli molitva Anđeo Gospodnji.

Na spomen ove pobjede isti je papa ustanovio i blagdan Preobraženja Gospodnjeg, koji se slavi upravo 6. kolovoza. Tako su ovaj blagdan i zvonjava Anđeoskog pozdravljenja trajni spomen velike pobjede koju je kršćanska vojska, vođena i hrabrena i od Ivana Kapistrana, odnijela nad Turcima kod Beograda.