Željko Senković: BOG U GRANICAMA UZALUDNOSTI

Željko Senković u knjizi Bog u granicama uzaludnosti poziva na promišljanje povijesnih, kulturoloških, psihološko-političkih i antropoloških aspekata koncepta božanskoga. Analizirajući nove smjernice na utabanim filozofskim stazama, autor u obzir uzima važnost klasičnih uvida o povezanosti božanskoga i ljudskoga te dolazi do spoznaje da nam je danas prijeko potrebna civilizirana blagost kojom ćemo se suprotstaviti hektičnosti i stalno rastućoj moći materijalnoga te vulgarizaciji svih aspekata života

0

Željko Senković u knjizi Bog u granicama uzaludnosti poziva na promišljanje povijesnih, kulturoloških, psihološko-političkih i antropoloških aspekata koncepta božanskoga. Analizirajući nove smjernice na utabanim filozofskim stazama, autor u obzir uzima važnost klasičnih uvida o povezanosti božanskoga i ljudskoga te dolazi do spoznaje da nam je danas prijeko potrebna civilizirana blagost kojom ćemo se suprotstaviti hektičnosti i stalno rastućoj moći materijalnoga te vulgarizaciji svih aspekata života

Vjera vjernika i nevjera nevjernika pokazuju se fiktivnim razdjelnicama u mreži uzaludnosti, jer svi smo međusobno određeni dinamikom izmjenjivanja stvaralaštva i rezignacije, afirmacije i reaktivnosti, osmišljavanja i poništavanja, dok egzistiramo u ambisu slobode. 

Senković je knjigu strukturirao u dvije cjeline – mekši, esejistički pristup prvog dijela upotpunjen je autorovim studijama o Kantu i kršćanskim temama – u kojima nudi mnoštvo opservacija o postraničnim i intrigantnim horizontima u suodnosu religijskog i društvenog područja te otvara mnoga pitanja: od međureligijskog dijaloga i antropološko-tehničkih horizonata do drevnih praksi askeze i mistike.

* * *

Snovi o istinskom humanizmu, spasu i vječnom miru odsanjani su. Umjesto svijeta kao mjesta slobode, imamo ustrojeni svijet s bestidnim neoliberalizmom i blještavilom besmislenih zabavnih sadržaja. Crkve se danas prvenstveno bave kupoprodajnim ugovorima, bore za veleposjede i materijalne povlastice te licemjerno dociraju o seksu kao omiljenoj temi. Ne pada im na pamet razdavati svoje enormno bogatstvo siromašnima i modernim robovima.


Dogodi li se pak zbiljski globalni zaokret, svijet će zajedničkim ljudskim djelovanjem, s religioznima i nereligioznima, vjernicima i nevjernicima, u pluralizmu i otvorenosti, postati drukčije mjesto, različito od današnjeg svijeta nepravde, robovanja i nasilja.

* * *

Kada nas ne ugrožavaju drugi ljudi, ugrožava nas priroda izvan nas ili u nama. Naravno, većina ljudi poznaje dane vedrine i mira. Ali patnja, nelagoda, nemir i nezadovoljstvo neminovno dolaze.


Mi smo vjerojatno jedina bića na Zemlji koja se užasavaju smrti, dok istodobno ubijamo pripadnike svoje vrste i često nepotrebno stavljamo vlastiti život na kocku.

Štoviše, pogled sa strane možda bi u nama otkrio nekakav genetski poremećaj koji dovodi do suicidalnih tendencija, što se pokazuje i u odnosu spram Prirode, u onome što su Grci smatrali da je Sve. Prirodu treba poštovati uvažavanjem mjere i težnjom za skladom, no u našoj epohi zloslutno se pokazuje da se situacija s klimatskim promjenama i onečišćenjem planeta ne poboljšava, usprkos informacijama o tome. Informacija nije uvid, kao što ni znanje nije mudrost.

Željko Senković

 

https://tim-press.hr/hr/knjige/bog-u-granicama-uzaludnosti/?fbclid=IwAR3AwtyAvYfbWoQEf1DaupdnF8DOQcp7BdDLe46aFWUn6hqQvtxhF1Xz97w

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.