Za promicanje sveukupnih interesa Napretka veoma važnu ulogu igrala je pisana riječ. Već u prvim godinama, Središnji odbor je razmišljao o odgovarajućim oblicima društvenih izdanja, putem kojih bi pisana riječ došla do najširih narodnih masa. Još prije fuzije, u društvenoj godini 1904./1905. u sarajevskom Napretku pokrenuta je misao o izdanju vlastitog glasila “Napredak”, ali ideja nije oživotvorena iz financijskih razloga.
Iste godine sarajevski Napredak izdao je zidni kalendar koji je članovima podijeljen besplatno. Središnja uprava je 5. rujna 1905. godine zaključila da se osnuje “Zaklada fra Grge Martića” i ujedno izda “Spomenica fra Grge Martića” koju je uredio Josip Miloković. U društvenoj godini 1905./1906., Središnji odbor sarajevskog Napretka je u cilju popularizacije Društva izdao i kalendar s društvenim pravilima i kratkim uvodom u 5.000 primjeraka. Krajem 1906. godine izdan je “Kalendar Napredak za 1907. godinu” u 4.000 primjeraka koji je donio dobit od 158,97 kruna. Ovo izdanje postat će redovito i izlaziti će narednih 10 godina, a zatim nakon pauze (zbog I. svjetskog rata) nastavit će redovito izlaziti od 1922. sve do 1948. godine, pod nazivom “Kalendar Napredak” ili “Napredak – Hrvatski narodni kalendar”. Sadržaj Napretkova kalendara ostao je nepromijenjen gotovo u svim godinama izlaženja. Kalendar se uvijek sastojao iz literarnog i shematskog dijela. U literarnom dijelu objavljivani su kvalitetni književni radovi, stručni članci i popularni članci. U shematskom dijelu uvijek je objavljivano izvješće s Napretkovih skupština, sastavi Središnje uprave i Uprava podružnica (u prvim brojevima postojao je i popis članstva) te katolički kalendar. Važan dio kalendara koji je donosio značajne prihode bili su oglasi i reklame. Kalendar za 1934. godinu navodi kao godinu izdavanja dvadeset treću. U kalendarima nakon 1935. nastavlja se brojanje od dvadeset pet, pa se greška ponavlja. U kalendarima od 1946. godine ne navodi se godina izdavanja. Društvene godine 1907./1908., izdan je kalendar “Martić” u 2.000 primjeraka.
U društvenoj godini 1920./1921. započeto je izdavanje društvenog glasila “Napredak”. List je u prvom redu služio kao ogledalo rada Središnje uprave i društvenih podorganizacija. Izlazio je redovito, mjesečno (s pauzom od 1923. do 1925. godine), sve do 1943. godine. Urednik je bio Anton Odić, a kasnije Anto Martinović.
Društvene godine 1925./1926. za Zrinsko-Frankopanski dan izdana je knjiga “Grof Petar Zrinski i knez Krsto Frankopan” u formi narodne pjesme, autora Nikole Buconjića, u 2.000 primjeraka.
U povodu 1100. obljetnice apostola Ćirila i Metodija Napredak je u društvenoj godini 1926./1927. izdao brošuru “Slavenski apostoli Ćiril i Metod”, autora Marka Perojevića.
U društvenoj godini 1929./1930. u posebnim manjim nakladama tiskano je nekoliko članaka iz Napretkova kalendara i mjesečnog glasila.
Za šire narodne slojeve u društvenoj godini 1930./1931. izdana je knjiga pjesama o narodnom junaku Mijatu Tomiću.
Od društvene godine 1934./1935. povećan je broj redovitih društvenih izdanja. Izdana je “Napretkova Božićna knjiga” namijenjena za šire slojeve naroda, u prvom redu za selo. Tiskana je u 5.000 primjeraka i sadržavala je priloge iz povijesti, gospodarstva i drugih oblasti. Bila je ilustrirana slikama narodnih umotvorina iz naših krajeva. Ovo društveno izdanje izlazilo je redovito, svake godine, sve do društvene godine 1941./1942. Pored toga, iste godine, tiskana je “Napretkova Uskrsna knjiga”, a bila je slične koncepcije. Ova knjiga izlazila je redovito sve do 1941. godine.
U društvenoj godini 1936./1937. započet je rad na izradi knjige “Povijest Bosne i Hercegovine”. U tu svrhu formiran je poseban odbor koji je pozvao najpoznatije hrvatske povjesničare da pomognu svojim radom. Tijekom 1939. godine rad na knjizi primakao se kraju, te se očekivalo da će sabrani radovi biti dati u tisak do kraja 1942. godine, ali samo prvi dio, koji obuhvata razdoblje do 1463. godine. Knjiga je izašla pod naslovom “Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine” na 800 strana.
Zajedno sa “Seljačkom slogom” i klubom “ABC” Napredak je u društvenoj godini 1938./1939. izdao knjigu samouka “Plodovi najslađi…”.
Potkraj 1942. godine obustavljeno je izdavanje društvenog glasila po rješenju Državnog promidžbenog ureda u Zagrebu od 24.6.1942. godine. Radi sveopće zabrane obustavljene su pripreme za izdavanje kalendara i Božićne knjige. Kako bi zaobišao ovu zabranu Napredak krajem 1942. godine umjesto kalendara izdaje “Napretkovu knjigu za 1943. godinu”. Krajem društvene godine 1942./1943. ponovo izlazi društveno glasilo “Napredak”, ali u manjem tiražu, obimu i opremi.
Nakon obnove uprava Napretka bila je svjesna značaja koji je imao “Kalendar Napredak”. Zato se već u listopadu 1990. godine žurno radi na izdavanju kalendara za 1991. godinu. Kalendar je izašao blagovremeno, krajem 1990. godine pod nazivom “Hrvatski narodni godišnjak za 1991. godinu”. Zadržana je osnovna koncepcija kalendara: literarni dio, shematski dio i oglasnik.
STEĆAK
Prvi broj lista “Stećak” izašao je u siječnju 1994. godine. Glavni urednik bio je Mirko Marjanović. Nakon njega dužnost glavnog urednika obavljali su, Mario Vukić i Srećko Paponja.
Početkom lipnja listu Stećak dodijeljena je prestižna međunarodna nagrada ”Pierre-Chevalier”. Na prijedlog Hrvatskog društva katoličkih novinara ovo visoko priznanje uručeno je Stećku i njegovom osnivaču – Hrvatskom kulturnom društvu Napredak od strane Međunarodne udruge katoličkog tiska iz Genove/Union Catholique Internationale de la Presse-UCTP/ za “nastojanje u borbi za slobodu mišljenja u duhu unapređenja pisane riječi u teškim uvjetima”. Prvi broj Stećka pojavio se 1. 1. 1994. godine kao mjesečnik za kulturu i društvena pitanja. U dvadeset brojeva, koliko je do sada izišlo, obrađen je širok dijapazon tema: od ratnih događanja do serioznih tekstova uglednih znanstvenih i kulturnih radnika u kojima je govoreno o kulturnoj baštini hrvatskog, ali i drugih naroda Bosne i Hercegovine. Zabilježene su gotovo sve značajnije kulturne i umjetničke manifestacije, objavljeni novi literarni radovi domaćih autora, prevođena djela sa stranih jezika. Kroz sve, afirmirana je stalno ideja o mogućnostima i načinima prevladavanja razlika među narodima koji ovdje žive i o potrebi iznalaženja modela koji bi bio prihvatljiv za sve. Stećak izlazi na 40 strana u nakladi od 3.000 primjeraka. Distribuira se preko podružnica Napretka na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a stiže i u neke zapadnoeuropske gradove, SAD i Australiju. Izdavač lista je HKD Napredak, članovi uredništva su ugledni znanstvenici i profesori sveučilišta, novinari i umjetnici.
HRVATSKI GLASNIK
Prvi broj Hrvatskog glasnika izišao je za Božić 1992. godine a od tada izlazi redovito.U prostorima Hrvatskoga doma u Tuzli je 12. lipnja 1996. upriličena skromna svečanost u povodu jubilarnog pedesetog broja “Hrvatskog glasnika” kojoj je bio nazočan veliki broj uzvanika, suradnika i brojnih prijatelja Lista. Glasnik je kulturni, informativno-politički i poučni list. Neovisan, Hrvatski je glasnik uistinu glas hrvatskog naroda tuzlanskog područja. U Glasniku se objavljuju članci iz vlastite kulture, povijesti, duhovnosti, politike, odgoja, gospodarstva, školstva, znanosti, sporta i dr. List je svestran, otvoren za svakoga, tko zna i želi u njemu surađivati. U njemu ne rade profesionalni novinari. Glasnik prati aktivnosti hrvatskih društava, rimokatoličkih župa, hrvatskih organizacija i važna zbivanja u gradu, Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj .Hrvatski je glasnik sigurno bio jedan od važnih čimbenika u najtežim vremenima za Hrvate Bosne i Hercegovine na tuzlanskom području. List izlazi na 28 strana (od 24 do 32), od toga su četiri strane u boji. Problema ima dosta, a najveći je financiranje.
BOBOVAC
Krajem 1994. godine Napretkova podružnica Vareš počinje izdavati list vareških Hrvata “Bobovac”. I pored svih poteškoća, list je uglavnom izlazio redovito. Redovni čitatelji tiska prvo zastanu pred naslovnom stranicom lista da bi vidjeli naslove najzanimljivijih tema. Naslovnica “Bobovca” je prepoznatljiva mnogima koji su barem jedanput imali list u rukama. Druga i treća stranica daju okvir čitavom listu. Kada netko nekada u bližoj ili daljoj budućnosti bude analizirao ova vremena, moći će na temelju ovih stranica stvoriti sebi sliku o našem vremenu. U redovnom komentaru “Između dva broja” možemo pročitati izvješće o najaktualnijoj svjetskoj i domaćoj problematici i njezinom utjecaju na život u Bosni i u samom Varešu. Obogaćeni ovom spoznajom moći ćemo bolje razumjeti važnost i značenje informacija zabilježenih u rubrici “Vijesti”. “Bobovac” donosi osobito vrijedne članke iz vareške povijesti. Zbog tih povijesnih tema list je tražen diljem svijeta gdje ima Varešana, a posebno u novije vrijeme kada je, zahvaljujući Goranu Mijatoviću, list dospio na stranice Interneta.
S početka su svi čitatelji koji za sebe mogu reći da su Varešani s užitkom čitali rubriku pokojnog Josipa Tokmačića “ Događaji koji su uzbudili Vareš“. Ovaj vrijedni i marljivi sakupljač i čuvar narodnog blaga generacijama je predao ostavštinu iz koje se ima što objavljivati i na taj način čuvati od propadanja. Niz naslova iz vareške povijesti, daje niže, poznati književnik, Varešanin, Željko Ivanković.
OSTALI LISTOVI
Pored ovih listova Napredak je, istina neredovito, izdavao i listove: “Ognjišta” Zenica (obiteljska revija), “Novi” Novi Travnik (list za kulturu i društvena pitanja), “Bedem” Kreševo i “Usora
RADIJO POSTAJA VRHBOSNA
Radiopostaja Vrhbosna počela je emitiranje programa 11. travnja 1993. godine. Osnivači su s ravnopravnim ulozima Napredak i Vrhbosanska nadbiskupija. Od samog početka susrela se sa svim poteškoćama koje je donio rat i blokada Sarajeva. I pored toga ni jednog trenutka nije prekinula svoj rad, čak i kada nije bilo struje, i kada se nafta za agregat dobivala na decilitre. Radilo se dvanaest sati dnevno, pa je do kraja rata emitirano preko 11.000 sati programa. Informativno-politički program se zasniva na vijestima koje se pripremaju na Radiopostaji i emitiraju dva puta dnevno. Uz njih se emitira “Kronika dana” Hrvatskoga radija, a novina se odnosi na uvođenje svakodnevnog emitiranja Glasa Amerike – Hrvatskog servisa, kao i Dnevnika radio Vatikana. Zbivanja o kulturi i djelovanju HKD “Napredak” su na valovima radiopostaje “Vrhbosna” imala zapaženo mjesto. Sve su manifestacije HKD “Napredak” predstavljene u zasebnim emisijama, a posebice se predstavljaju sve udruge i većina Napretkovih podružnica. I sva su druga važnija kulturna zbivanja u gradu popraćena i prezentirana slušateljima. Odgojno-obrazovni program se realizira uz angažiranje znanstvenika iz Hrvatskog društva za znanost i umjetnost, kao i drugih znanstvenika, ponajprije iz grada Sarajeva. U ovom se djelu programa daje prikaz aktualnih problema – od pučkoškolskih do problema Akademije znanosti i umjetnosti BiH, uključujući tu i probleme iz života mladih. Na taj su način predstavljani svi fakulteti Sarajevskog sveučilišta, a i srednje škole našeg grada. Vjerski program je uistinu raznovrstan. Njegove su osnovne naznake: kalendar svetaca i događaja, prigodni programi vezani za zapovjedne blagdane, emisije iz života katoličkih crkvenih zajednica, prijenos ili reemitiranje prigodnih svečanih misnih slavlja, gostovanje svećenika iz Vrhbosanske nadbiskupije u povodu obilježavanja stanovitih zapovjednih blagdana, prigodni kontakt programi, reemitiranje nedjeljnih misa i slično.
Zabavno-glazbeni program zaprema više od polovice ukupnog vremena emitiranog programa. U njemu prevladavaju glazbene numere hrvatske i strane glazbe. U okviru ovog programa plasiraju se emisije za djecu i mlade, emisije radioruleta, kviza, emisije o kućnim ljubimcima, o poznatim ličnostima i sl. Potkraj 1995. i u 1996. godini radiopostaja je uz pomoć HKD “Napredak”, Otvorenog društva BiH i Glasa Amerike dobila dvije satelitske antene, agregat kao i druge dijelove opreme, što je stvorilo preduvjete za kvalitetnije emitiranje i preuzimanje satelitskih programa.
U realizaciji programa sudjeluje 20 do 25 djelatnika. Radiopostaja je dobila dozvolu za rad i frekvenciju od CRA- Regulatorne agencije za komunikacije.
Radiopostaja “Bobovac” Vareš registrirana je krajem 1998. godine, a program emitira svakodnevno, do danas. Radiopostaja je od velikog značaja za Vareš jer donosi informacije iz svih oblasti života vareškog kraja. Zbog toga u financiranju sudjeluje i Općinsko vijeće Vareš. I pored određenih problema kod dobivanja dugoročne dozvole za emitiranje programa, Hrvatski radio Bobovac Vareš, od strane Regulatorne agen-cije za komunikacije (CRA), obaviješten je 28. prosinca 2001. godine da su ispunjeni uvjeti za dobivanje ove dozvole.
Izvor: hkdnapredak.com