Notre Dame katedrala neka ponovno bude znak vjere
Notre Dame je, naime, arhitektonski dragulj za kolektivno sjećanje, mjesto brojnih važnih događaja, svjedok vjere i molitve katolikā toga grada – istaknuo je papa Franjo te na kraju udijelio blagoslov biskupima i vjernicima i zazvao Božji blagoslov na stanovnike Pariza i na sve Francuz
Da katedrala Notre Dame, zahvaljujući obnovi i mobilizaciji svih ljudi, ponovno postane lijepa škrinja u središtu grada, znak vjere onih koji su ju gradili, crkva-majka Vaše biskupije, arhitektonska i duhovna baština Pariza, Francuske i cijeloga čovječanstva – nada je pape Franje koju je izrazio u poruci upućenoj msgr. Michelu Aupetitu, nadbiskupu glavnoga francuskog grada, nakon velikog požara koji je djelomično uništio parišku katedralu.
Sjedinjujem se u Vašoj žalosti – napisao je Papa – i u žalosti vjernika Vaše biskupije, stanovnika Pariza i svih Francuza. U ovom Velikom tjednu u kojemu se spominjemo Isusove muke, Njegove smrti i uskrsnuća, jamčim svoju duhovnu blizinu i svoje molitve. Ta je katastrofa teško oštetila povijesnu građevinu. Ali, svjestan sam da je pogodila i nacionalni simbol drag srcu Parižana i Francuza, u različitosti njihovih uvjerenja, prenosi Vatican News
Notre Dame je, naime, arhitektonski dragulj za kolektivno sjećanje, mjesto brojnih važnih događaja, svjedok vjere i molitve katolikā toga grada – istaknuo je papa Franjo te na kraju udijelio blagoslov biskupima i vjernicima i zazvao Božji blagoslov na stanovnike Pariza i na sve Francuze.
Riječ je o prvom tako velikom požaru koji je pogodio katedralu čija je izgradnja započela 1163. godine, u središtu glavnoga grada. Katedrala Notre Dame jedna je od najslavnijih gotičkih građevina u svijetu, a na temelju francuskoga zakona o odvojenosti Države i Crkve iz 1905. godine, vlasništvo je francuske države, kao i sve druge katedrale izgrađene tijekom Francuskoga kraljevstva, i dana je na korištenje Katoličkoj Crkvi.
Povijest pripovijeda da je za vrijeme Pariške komune, 1871. godine u katedrali, koja je nedugo prije bila obnovljena i otvorena za bogoštovlje, bilo zapaljeno nekoliko klupā i stolicā, ali bez velike štete. Katedrala je bila pošteđena i u vrijeme dva svjetska rata. Krov, koji se srušio u jučerašnjem požaru, bio je originalni krov koji je zamijenio privremeni pokrov iz vremena biskupa Mauricea de Sullyja, koji je 1163. godine pokrenuo izgradnju katedrale. Krov je bio završen 1326. godine, a njegova je ukupna težina bila 210.000 kilograma. Procjenjuje se da je bilo potrebno oko 1300 hrastovih stabala, što odgovara 21 hektaru šume.
Gradnja je katedrale bila podijeljena u dva dijela: do 1250. godine završena je zgrada, dok se sve do polovice XIV. stoljeća interveniralo nizom radova iznutra i izvana, sve dok se nije postigao sadašnji izgled. Izgradnju su financirali Crkva i francuski kralj, a na gradilištu su radili brojni Parižani pružajući svoje usluge kovača, zidara, i stolara.