Treći svjetski rat, koji je Sveti Otac nekoliko puta spomenuo, ima mnogo bojišta … Oni su vrlo vidljivi na Istoku … nešto manje vidljivi na Zapadu. Ipak, razlozi za borbu su posvuda isti: odbijanje Boga, našeg Stvoritelja, odbijanje Krista i njegove poruke ljubavi. Suprotstavljene snage čine dvije strane: Božja strana i Sotonina strana.

Sotona je razarač stvaranja, on je par excellence onaj koji dijeli, on je zastupnik individualizma, u potrazi za užitkom koji prezire male i slabe, on je pokretač najodvratnijih nagona u ljudskim srcima i zakonima. Njegov je cilj oskvrnuti stvaranje, potaknuti ljude da izgube svoje dostojanstvo Božje djece i prijateljstvo s Bogom, kako bi stekli drugu vrstu “dostojanstva”, daleko uzvišenijeg, dostojanstva po kojem čovječanstvo može sebe definirati, koje daje legitimitet bilo kojoj vrsti ponašanja, pogotovo ako nije u skladu s prirodom i njezinim zakonima.

Sotona radi na ovome već dugo vremena. Božje svjetlo i prosvjetljenje slobodnih mislilaca su se često sukobljavali u ljudskim srcima. Ipak, u naše vrijeme svjedočimo paradoksu. Kako društvo koje se obvezuje promicati ekologiju prirode, namjerno ignorira borbu za ekologiju čovjeka? Istina, nakon što se razum jednom oslobodio postao je destruktivan, a prvi cilj je bio napad na prirodu; a u novije vrijeme, to uključuje i čovjeka.

Bebe tuljana su zaštićene, a ljudske bebe se ubija… Obvezujemo se na očuvanje čistog zraka, ali smo izostavili borbu protiv slika i medijskih tekstova koji promiču nasilje i ponižavaju ljudska tijela do statusa robova. Stvaramo rapsodije o miru u svijetu, a istovremeno smo pobačajem doveli rat u utrobe majki. Tražimo bratstvo s raznim zemljama, a istovremeno djeci uskraćujemo neotuđivo pravo da znaju tko su im biološki roditelji i žive s njima. Što ćemo odgovoriti kada maleni i najslabiji jednog dana postanu naši tužitelji? Koliko ćemo dugo čekati, koliko leševa ćemo još izbrojati, prije nego što svijet počne voditi brigu o promoviranju prave ekologije, shvaćene kao nastojanje oko dobra svih stvorenja?

Iz propovijedi velečasnog dom Jean Pateau
Opat Gospe od Fontgombaulta
(Fontgombault, 15. kolovoza 2015.)

IZVOR: www.quovadiscroatia.com