Vrhunac našeg glagoljaštva: Predstavljen pretisak “Oficija rimskoga” Šimuna Kožičića Benje

ZAGREB – Pretisak i transliteracija »Oficija rimskoga« modruškog biskupa Šimuna Kožičića Benje – prve datirane i zadnje pretisnute i transliterirane knjige iz riječke glagoljske tiskare, predstavljeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

O ovom vrijednom pothvatu govorili su urednica izdanja prof. dr. sc. Sanja Zubčić, recenzenti – akademik Mateo Žagar i doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić te akademkinja Anica Nazor i voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK-a dr. sc. Irena Galić Bešker.

U samome uvodu obratila se glavna ravnateljica NSK-a u Zagrebu Ivanka Stričević koja je potvrdila kako se pokazalo prirodnim da se, kroz međuinstitucijsku suradnju, ovakvo djelo ponovo objavi. »Premda živimo u vrlo izazovnim vremenima i svakim nas danom sve više izazivaju, zgodno je i poučno prisjetiti se Šimuna Kožičića, osnivača glagoljske tiskare u Rijeci.

On je sam djelovao u vrijeme izuzetno složenih i teških povijesnih okolnosti i upravo su ga one odvele u Rijeku nakon što je Modruška biskupija kojoj je bio na čelu potpala pod vlast Osmanskog carstva.

Iz teških se situacija rađaju nove i dobre prilike, a prilike su proizvele šest glagoljskih liturgijskih knjiga, od kojih smo jednu uspješno pretisnuli i, eto nam druge, s istim sunakladnikom. Imamo još posla«, kazala je Stričević, dok je ravnateljica riječke Sveučilišne knjižnice Lea Lazzarich izjavila kako je Rijeka mali grad, ali grad koji prihvaća novo.

Glagoljaš humanist

»Mali gradovi nemaju velike priče, ali imaju velike ljude koji svojim djelovanjem postavljaju te gradove na svjetske pozornice. Ovo je jedan od takvih primjera. Zaokružili smo ovu priču i hvala svima.« Akademik Žagar ovu je ediciju okarakterizirao kao prevažnu.

“To su dvije knjižice malog formata te je vidljivo da je knjiga, veličine dlana i to ne osobito velikog, bila namijenjena osobnoj uporabi.

Prva je to datirana knjiga iz korpusa riječke tiskare, a ima obilježja humanističkog i renesansnog doba. Svi dobro znamo da je jedna od najvećih odrednica Šimuna Kožičića to da je bio glagoljaš humanist i da je cijelim svojim djelovanjem uzvisio tu spregu glagoljaštva i humanizma.

Ovo je vrhunac našeg glagoljaštva«, potvrdio je Žagar, dok je akademkinja Nazor Kožičića opisala kao hrabrog i direktnog čovjeka. »Kada je ispred kardinala rekao:

‘Oni koji su kod nas ručali, kod vas bi mogli večerati’, misleći pritom na Turke čiju je opasnost osjećao, potvrdio je kako je jedna od njegovih karakternih crta bila upravo hrabrost«, rekla je Nazor koja je 1976. započela ovaj opsežni i višedesetljetni projekt te priredila četiri knjige: »Psaltir«, »Knjižice krsta«, »Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov« te »Od bitija redovničkoga knjižice«, dok je »Misal hrvacki«, uz pretisak, 2015. dobio i kritičko izdanje koje je uredio Mateo Žagar.

Važan projekt

Sanja Zubčić, urednica izdanja, nije krila zadovoljstvo zbog ove naklade te je zahvalila svima koji su sudjelovali u pripremi. »Zahvaljujem i svima koji su na ‘Božju hvalu i hrvackoga jezika prosvećenje’ financijski potpomogli izdavanje knjige: Primorsko-goranskoj županiji, Riječkoj nadbiskupiji, Gospićko-senjskoj biskupiji, Sveučilištu u Rijeci, Franjevačkom samostanu Majke Božje Trsatske, Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstvu kulture i medija.

Na koncu, zahvalna sam nakladnicima – Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i Sveučilišnoj knjižnici Rijeka što su ovaj projekt prepoznali kao važan i osigurali podršku za njegovu izvedbu«, otkrila je Zubčić, zaključivši kako se osjeća privilegiranom što je mogla završiti ovu dionicu posla i zaključiti petstoljetni ciklus. »Divan dan u životu«, rekla je.

»’Oficij rimski’ pripremljen je u gradu u kojem je i nastao, a projekt je to kojim je veliki europski intelektualac, glagoljaš humanist, modruški biskup Šimun Kožičić Benja dobio zasluženo priznanje od grada koji je počastio svojom prisutnošću i radom te ga postavio na kartu rijetkih europskih gradova koji su početkom 16. stoljeća imali svoje tiskare i pratili sva aktualna tehnološka tiskarska dostignuća«, stoji u uvodu »Oficija rimskoga« čija će se riječka promocija održati 10. studenoga na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Autor: Ante Peričić

Izvor: novilist.hr