Najveća je, međutim, i najvažnija obljetnica ona povezana s 925. godinom kad je održan Prvi splitski crkveni sabor, jedan od ključnih događaja iz starohrvatske povijesti. Njegov je najdalekosežniji ishod bio uspostava Splitske metropolije pod kojom su se našle Hrvatska (s Tomislavom na čelu) i Dalmacija, u kojoj su tada još uvijek glavnu riječ vodili Latini, tj. Romani. Povijesni izvori o tom saboru ponajprije se odnose na dva pisma pape Ivana X. napisana uoči sabora te na odluke, tj. zaključke toga sabora.

Jedno je od papinih pisama upućeno Tomislavu, kojega papa naziva kraljem. Zbog toga se 925. godina u predaji uzima kao početak hrvatskoga kraljevstva. U skladu s tom predajom, Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio »Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva«.

No, važnost se 925. godine ne iscrpljuje u toj prekretnici hrvatske državne povijesti. Za kulturnu i crkvenu povijest hrvatskoga naroda 925. godina, točnije, Prvi splitski sabor ujedno je i događaj s kojim je povezan najstariji dokumentirani spomen hrvatskoga glagoljaštva.

U obama se spomenutim pismima pape Ivana X. iskazuje negodovanje zbog uporabe »slavenskoga« jezika u bogoslužju na istočnoj obali Jadrana i njezinu zaleđu. Uzrok je papine nesklonosti prema onomu što on naziva »Metodov nauk« (lat. Methodii doctrina) činjenica da je latinski jezik bio službeni jezik rimokatoličkoga bogoslužja (a to je i ostao sve do 20. stoljeća).

Osim papinih pisama, glagoljaštvo se prepoznaje i u 10. zaključku Prvoga splitskog sabora, u kojem se zabranjuje ređenje klerika slavenskoga jezika, dok se onima već zaređenima određuje da smiju misiti samo uz papino dopuštenje.

Nakon toga (dokumentiranog) početka 925. godine, uslijedila je više od tisućljeća duga povijest glagoljaštva na hrvatskim prostorima. Danas je bez poznavanja hrvatskoga glagoljaštva nemoguće opisati i razumjeti ne samo hrvatsku povijest nego i povijest europskoga kršćanstva u cjelini.

Bit se glagoljaškoga djelovanja može prepoznati u poznatim riječima iz kolofona hrvatskoglagoljskoga Misala hruackoga, koji je 1531. godine u Rijeci otisnuo slavni glagoljaš i humanist, biskup Šimun Kožičić Benja: Na Božju hvalu i hrvackago jezika prosvjećenje.

Iz Božje hvale na svojem jeziku (a ne na službenom latinskom) iznikla je glagoljaška kultura pismenosti koja je prosvijetlila hrvacki jezik. Pritom se treba sjetiti da je glagoljašima riječ jezik označavala i ‘jezik’ i ‘narod’.

Zbog toga će Staroslavenski institut, kao središnja hrvatska akademska ustanova za istraživanje hrvatske glagoljice i glagoljaštva, u 2025. godini obilježiti jedanaest stoljeća hrvatskoga glagoljaštva (925. – 2025.) raznim aktivnostima.

(Staroslavenski institut)