U srijedu, 24. siječnja 2018. u dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu održan je tradicionalni godišnji susret s novinarima gdje je predstavljen i 65. broj Napretkovog Godišnjaka. Ovim brojem ujedno je obilježen i Godišnjakov jubilej, 110 godina od izlaska prvog broja koji je davne 1907. godine tiskan pod nazivom Hrvatski narodni kalendar. Svakako je zanimljiva činjenica da je Hrvatski narodni kalendar u pojedinim godinama dosezao nakladu od čak dvanaest tisuća primjeraka što je i danas velika brojka za neke dnevne listove u Hrvatskoj. To je dovoljan pokazatelj koliko je Napredak u proteklim vremenima bio nositelj kulture, posebice na prostoru Bosne i Hercegovine.
U svom govoru Franjo Bratić, glavni urednik Godišnjaka iznio je osnovne podatke o ovom broju te je naglasio da i ove godine Godišnjak ima veliki broj autorskih tekstova iz područja kulture, književnosti, filozofije, teologije kao i izvješća o radu podružnica. Godišnjak je tako podijeljen na deset tematskih cjelina, a svakako najveći dio zauzima VIII. poglavlje koje sumira rad podružnica kroz njihova izvješća pa se na taj način dođe i do brojke od 575 različitih kulturnih događanja kroz 2016. godinu. U ovom broju predstavljena je Likovna kolonija Usora koja je obilježila deset godina djelovanja pa su tako u IX. poglavlju uvrštene fotografije likovnih djela sudionika kolonije sa po jednom fotografijom djela što predstavlja i svojevrsni katalog kolonije. Po riječima urednika, ta praksa će se nastaviti i ubuduće predstavljajući i druge kolonije u organizaciji Napretkovih podružnica.
Ovogodišnji broj Godišnjaka donosi i dodatak CD na kojem se nalaze svi dosadašnji Hrvatski narodni kalendari od 1907. pa do ukidanja Društva 1948., što je dragocjen materijal za sve one koji će kroz različite oblike znanstvenog rada, ali i kao zanimljivu informaciju koristiti u svojim proučavanjima kao presjek života i rada u tom periodu.
Napretkov model rada uzor mnogih Hrvatskih klubova u dijaspori
Dr. sc. Suzana Vrhovski Peran, glavna urednica IKA, koja je ujedno bila i moderatorica događanja, govorila je o radu Napretkovih podružnica izvan BiH i Hrvatske, navodeći kako u inozemstvu gdje Hrvati žive u dijaspori, model Napretkovih okupljanja oko različitih kulturnih sadržaja postaje sve zanimljiviji pa bi se tako moglo reći da može biti i uzorom u načinu rada mnogih Hrvatskih klubova u dijaspori.
Svoja sjećanja i iskustva u radu s Napretkom s prisutnima je podijelio Ivo Kujundžić, v.d. urednik Programa za Hrvate izvan RH na HRT-u. U svom izlaganju prisjetio se niza situacija kada je kao urednik emisije Pogled preko granice često boravio u Bosni i Hercegovini i pratio događanja koje su organizirale brojne Napretkove podružnice. „Često su Napretkove podružnice bile glavni stožeri i informacijski centri kada bi se radio neki prilog iz Bosne i Hercegovine. To je jednostavno bilo mjesto okupljanja odakle se dalje kretalo, a bili su često i logistička pomoć u različitim situacijama. Svakao se dobro prisjetiti situacije oko katastrofalnih poplava 2015. godine koje su također pogodile mnoge krajeve Bosne i Hercegovine u kojima žive Hrvati gdje je Napredak često puta bio stožerno mjesto za pomoć kako Hrvatima tako i drugim narodima koji žive na tom području. O vremenu iz ratnog perioda u mnogim slučajevima Napredak je bio jedino svjetlo u tami“, rekao je na kraju svog izlaganja Ivo Kujundžić.
Na kraju predstavljanja prof. Franjo Topić, predsjednik Središnje uprave HKD Napredak zahvalio se novinarima koji su protekle, ali i svih dosadašnjih godina pratili rad Napretka i uglavnom korektno izvještavali javnost. Rad novinara doprinijeo je da rad Napretka, a time i Hrvata u brojnim sredinama gdje oni žive lakše dopre do javnosti i upozna ih kako s pozitivnim stvarima tako i s problemima s kojima se oni susreću. Naglasio je dobru suradnju s drugim nacionalnim društvima i da nikada nije bilo problema da se neke od drugih konfesionalnih zajednica uključe u programe u kojima je Napredak bio organizator. Kratko se osvrnuo i na političko stanje u Bosni i Hercegovini te skrenuo pažnju da bi pri uređenju različitih političkih odnosa dobro bilo čuti i mišljenje Napretka jer Napredak kroz svoje aktivnosti okuplja najveći broj Hrvata, a posebno u mjestima gdje su Hrvati manjina. Nije zato ništa neobično da političari iz Hrvatske prilikom svojih posjeta Bosni i Hercegovini u svojim programima imaju i posjetu Napretku, pa bi takav način razmišljanja hrvatskih političara u BiH doprinijeo boljem rješavanju problema Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Prof. Topić pročitao je dopis dr. sc. Gorana Granića koji nije mogao prisustvovati ovom događanju. „Pratim rad Napretka i radujem se svakom Napretkovom uspjehu, pogotovo zato jer je Napredak svoje djelovanje posvetio ljudima, obrazovanju i kreativcima što je, osobno smatram, najveći cilj koji može sebi postaviti jedno društvo, te kada se to radi toliko godina koliko radi Napredak, onda to zaista zaslužuje divljenje“, kaže se u pismu dr. Granića.
Na kraju izlaganja rekao je da je Napredak tiskao monografiju povodom obilježavanja 25. godišnjice obnove rada Društva, autora dr. sc. Hrvoja Šapine koja će uskoro biti detaljno predstavljena javnosti.
Napretkov kulturni centar, Zagreb