Aleksandar Dender: Od 39 Crkava, 38 su Katoličke, a jedna Pravoslavna u Kotoru!
Kamenje pamti, kotorske crkve od Šuranja od Šuranja do Pazara, od VI. do XX. stoljeća!
Jovica Martinović je u svojoj knjizi 100 kotorskih dragulja dao detaljan opis svih poznatih kotorskih crkava u rasponu od VI do XX stoljeća, kako postojećih, tako i nestalih tokom stoljeća, istražujući I notarsku knjigu kotorskog arhiva, opise koje su nam ostavili Ivan Bolica i don Grgur Zarbarini i planove Kotora iz vremena Venecije i Austrije.Ja sam samo pripremio ovaj spisak radi preglednosti.
Do dolaska Francuza u Kotor, ova malena gradska jezgra unutar zidina imala je 29 crkava i nekoliko samostana.Nemam uporednih podataka, ali mislim da niti jedna povijesna jezgra na jadranskoj obali nije imala ovoliko sakralnih objekata kao Kotor što svjedoči o dubokom štovanju vjere Kotorana kroz stoljeća. Interesantno je da je od 39 crkava u gradu i okolini čak 17 bilo izgrađeno uz Zanatsku ulicu koja spaja južna i sjeverna gradska vrata, što je još jedna potvrda važnosti ove ulice za grad Kotor koja je bila jedina kopnena veza iz pravca Budve prema Dubrovniku i obratno, dok je 6 crkava bilo izgrađeno uz drugu po važnosti kotorsku ulucu, Parilo-Pjaca od rive.
Od 39 nabrojanih crkava 38 su katoličke crkve, jedina izgrađena pravoslavna crkva u gradu je Sv. Nikola, dok su dvije katoličke crkve, Sv. Luku i dominikansku crkvu Sv. Nikole na temeljima koje je izgrađena nova crkva, Francuzi definitivno ustupili pravoslavcima 1810 godine.
NESTALE CRKVE
1. Sv. Roko, XV stoljeće ( u okviru citadele)
2. Sv. Jakov od lođe, 1326 godina( ispred Vardara)
3. Sv. Nikola od mornara, XIV stoljeće (kafe Cesare)
4. Sv. Ivan od portele, XIII stoljeće (Centar za kulturu)
5. Sv. Marko, XIV stoljeće (Centar za kulturu)
6. Sv. Jeronim, 1395 godina (Pjaca Škaljarska)
7. Sv. Agata, XIV stoljeće (između palate Pima i Arhiva)
8. Sv. Marija od mosta, 1326 godina (volat na Šuranju)
9. Sv. Križ, XIII stoljeće (južno krilo zatvora)
10.Sv. Patar Šimun i Andrija in krepis, (Kaštio)
11.Sv. Antun opat, 1431 godina (sjeverno krilo zatvora)
12.Sv. Benedikt, XIV stoljeće (između zatvora i Sv. Josipa)
13. Sv. Bartolomej, XIV stoljeće (u vrtu samostana Sv. Klare)
14.Sv. Juraj, VI stoljeće (ispod crkve Sv. Marije Koleđate)
15.Sv. Nikola, 1540 godina ( na mjestu sadašnje crkve Sv. Nikole)
16.Sv. Katarina, 1420 godine ( iza marije Koleđate)
17.Martirij Sv. Tripuna, 809 godina (ispod katedrale)
18.Sv. Nikola od vrtova, (Elektrodistribucija)
19. Sv. Franjo na Šuranju, 1268 godina( franjevačko groblje)
20. Sv. Petar, IX stoljeće (iza samoposluge Ideja)
CRKVE U RUŠEVINAMA I CRKVE KOJIMA JE PROMIJENJENA NAMJENA
21.Sv. Franjo, 1695 godina(Šuranj ) biblioteka
22.Sv. Pavle ,1263 godina (iza Sv. Tripuna) multimedijalna sala
23.Sv. Duh, 1449 godina ( Iza Muzičke škole) koncertna sala
24.Gospa od anđela , XV stoljeće (Pjaca od kina) kino sala
25.Sv. Mihovil, IX-IV stoljeće (Pjaca od kina) galerija
26.Gospa od rožarija, XV stoljeće (do Sv. Nikole) poslovna namjena
27.Sv. Marija Magdalena, XV stoljeće (ispod Sv. Josipa) magacin
28.Sv. Stjepan, XV stoljeće (južni dio zidna iznad Gurdića) ruševina
29.San Đovani ,1440 godina (tvrđava) ruševina
30.Sv. Juraj, XVI stoljeće (Špiljari) ruševina
CRKVE U FUNKCIJI
31.Katedrala Sv. Tripuna, 1166 godina (Pjaca Sv. Tripuna)
32.Sv. Marija Koleđat,a 1221 godina (Parilo)
33.Sv. Luka 1195, godina (Pjaca Sv. Luke)
34.Sv. Ana, oko 1220 godine ( iza Pomorskog muzeja)
35.Sv. Klara, XIV-XVII stoljeće (do Gospe od Rožarija)
36.Gospa od zdravlja, oko 1500 godine (zidine)
37.Sv. Josip, 1631 godina (do zatvora) u rekonstrukciji
38.Sv. Nikola, 1909 godina (Pjaca Sv. Luke)
39.Gospa od vrtova,(Tabačina, do dječijeg vrtića)
SAMOSTANI
1.Samostan Sv. Križ,a (porušen prilikom izgradnje zatvora)
2.Samostan Sv. Dominika, (ruševine uz Sv. Nikolu)
3.Samostan Gospe od Anđela, (Pjaca od kina), stambena namjena)
4.Samostan Sv. Nikole, u Tabačini (srušen prilikom turske opsade Kotora)
5.Franjevački samostan, na Šuranju (srušen prilikom turske opsade Kotora)
6.Franjevački samostan, (uz crkvu Sv. Klare), jedini još aktivni samostan u gradu.
Aleksandar Dender