Balkan, rizik od humanitarne katastrofe. Caritas: dostojanstvo za migrante

Nema pomoći i nema alternativnog prijema za migrante predodređene za logor Lipa koji je prethodno izgorio a sada je u fazi rekonstrukcije. Životni uvjeti nisu prihvatljivi, moramo odgovoriti humano. Priča iz Caritasa iz Sarajeva: “Bolja budućnost je moguća”.

Izvor: pixabay.com
0
Nema pomoći i nema alternativnog prijema za migrante predodređene za logor Lipa koji je prethodno izgorio a sada je u fazi rekonstrukcije. Životni uvjeti nisu prihvatljivi, moramo odgovoriti humano. Priča iz Caritasa iz Sarajeva: “Bolja budućnost je moguća”.

Tiziana Campisi i Gabriella Ceraso – Vatican News

U Bosni i Hercegovini postoji rizik humanitarne katastrofe. Prije deset dana ogroman požar uništio je izbjeglički logor u Lipi, uništivši nade i stabilnost, iako nesigurnu za oko 1.200 osoba iz različitih sredina koji namjeravaju doći u srednju i sjevernu Europu.

Nije pronađeno nikakvo rješenje, štoviše, stanovništvo i načelnici raznih općina bojkotirali su demonstracijama i prosvjedima sve alternativne prijedloge: nemoguće je ponovno otvoriti nekadašnji logor Bira u gradu Bihaću ili ih smjestiti u bivšu vojarnu u Bradini, nedaleko od Sarajeva. I tako – objašnjava nam iz Sarajeva Daniele Bombardi iz talijanskog Caritasa koji je podigao uzbunu – sada, nakon što su dane i noći proveli na hladnoći pod vedrim nebom ili nekom srećom jednu noć u autobusu, ljudi će biti premješteni u isti logor kojeg vojska trenutno rekonstruira. “Neprikladno je to i teško rješenje jer nedostaju minimalni uvjeti za dostojanstveno preživljavanje”. Logor je bio i jest opasan, a onda, objašnjava Bombardi, tko zna koliko dugo će biti bez struje, vode za piće i grijanja, u području gdje temperature padaju ispod nule.

Potrebna su sigurna mjesta i inkluzivna rješenja

Talijanski Caritas smatra da je hitno potrebna institucionalna inicijativa neophodna za pružanje odgovarajućih prihvatnih kapaciteta koji pružaju sklonište onima čiji su životi ugroženi, ali potrebna su i dugoročna rješenja. Bombardi objašnjava da su toliko duga razdoblja boravka u Bosni, za obitelji i djecu, apsolutno štetna: mogu se i moraju organizirati školski tečajevi, tečajevi jezika, osposobljavanje u nekoj profesiji kako bi na teritorijalnoj razini mogao rasti mehanizam integracija te da na osobnoj razini ne utrnu nade u bolji život. Bombardi nam govori o životima, licima, očekivanjima, bijegovima iz rata, siromaštva, ekoloških i socijalnih kriza koje svaka od tih osoba s kojim se susreću prepričava Caritasu. “Nitko nije sretan u bijegu – objašnjava – unatoč opasnostima s kojima se suočava: ali sve je bolje od onoga što je ostavljeno iz sebe”.

Pomozimo graditi bolji svijet

Kako održati na životu, u tim uvjetima, nadu u budućnost i bolji život? Za većinu ovih ljudi, nastavlja Bombardi, nada pobjeđuje, unatoč strašnim uvjetima. Samo poneki odustanu, odluče zastati ili se čak vratiti. “Ovdje ima obitelji blokiranih već godinu dana s malom djecom i u čudnom kontekstu, a to je najteža kušnja. Opredjeljenje Caritasa je – naglašava – ne samo odgovoriti na primarne potrebe za dostojanstvenim strukturnim rješenjima, već upravo poticati plamen nade dajući svakom konkretnu potporu. A tu su i političke odluke koje bi trebale jamčiti zaštićene i sigurne ulaze, a ne teška, duga i rizična putovanja. “Nastojimo raditi tako da se njihove vještine razvijaju i da im se omogući da budu spremni obnoviti život: radi se kratkoročno i dugoročno, jer je bolja budućnost moguća koliko god to izgledalo teško”.

Rad na balkanskoj ruti

Prema mišljenju talijanskog Caritasa, situaciju u Bosni i Hercegovini valja promatrati kroz Balkansku rutu koja započinje u Grčkoj a završava u Italiji ili Austriji. Ruta je to s tisućama osoba blokiranima u raznim izbjegličkim logorima i drugim neadekvatnim rješenjima, pogotovo jer s izvanrednom zdravstvenom situacijom koju je izazvala pandemija Covida-19, mnogi migranti u tranzitu bivaju smješteni u neodgovarajućim objektima te se nalaze u karanteni u nedopustivim uvjetima. Strukture i logori koji su već sami po sebi neadekvatni i pretrpani pretvoreni su u mjesta s ekstremnim i više neodrživim uvjetima: bez usluga, u lošim higijenskim uvjetima, s ozbiljnim rizicima za mentalno zdravlje migranata, od kojih su mnogi prisiljeni živjeti na otvorenom. Podsjećamo, u rujnu prošle godine požar u logoru Moria na otoku Lezbosu uništio je sve ionako dotrajale prihvatne objekte, a migranti su se našli u situaciji zanemarivanja i nezainteresiranosti lokalnih i međunarodnih vlasti.

Zajedničko zalaganje Caritasa

Od 2015. talijanski Caritas prisutan je zajedno s migrantima na cijeloj balkanskoj ruti kao podrška svim lokalnim Caritasima (Grčka, Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Srbija) te nudi podršku usluga prihvaćanja, psiho-socijalnu podršku, zaštitu djece, higijensku zaštitu, distribuciju hrane i robe potrebne za desetke tisuća ljudi. Posljednjih tjedana, zahvaljujući doprinosu talijanske BK i donaciji pape Franje, talijanski Caritas i Caritas BiH pokrenuli su nove usluge u tranzitnim logorima na području Bihaća i Sarajeva, kao i distribuciju zimskih odjevnih predmeta (šalova, rukavica, kapa, cipela) za preko 1500 korisnika logora. No za pomoć migrantima potrebne su šire inicijative koje uključuju institucije.

 

Prijevod: Fratellanza umana (05.01.2021.)

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.