Blagdan Gospe od Čudotvorne medaljice

O, Marijo bez grijeha začeta, moli za nas koji se Tebi utječemo i za sve one koji se Tebi ne utječu, a naročito za neprijatelje svete Crkve i za sve one koji su Tebi preporučeni!

0

Sveta Katarina Labouré (Fain-lès-Moutiers, Francuska, 2. svibnja 1806. – 31. prosinca 1876.) redovnica je Milosrdnih sestara sv. Vinka Paulskog, imala je nekoliko ukazanja Blažene Djevice Marije, a njezinim zalaganjem nastala je i proširila se čudotvorna medaljica. U 10. godini umrla joj je majka. U Blaženoj Djevici Mariji vidjela je novu Majku. Živjela je kod tetke i brinula se o kućanstvu. Osjetila je redovnički poziv, ali se otac protivio. Poslao ju je u Pariz k bratu, a onda nekoj rođakinji, da ju odvrati od nauma.

Usprkos tomu, Katarina ulazi 22. siječnja 1830. u samostan Milosrdnih sestara sv. Vinka Paulskoga. Odlikovala se poniznošću, razboritošću i vjernošću redovničkim zavjetima, a izgarala je duhom požrtvovnosti. Pomagala je bolesnicima u pariškoj ubožnici Enghien. Umrla je 31. prosinca 1876. u 71. godini. Pokopana je u kripti u Reuillyju. Njezini posmrtni ostatci preneseni su u crkvu, u Rue du Bac, u Parizu 1933. Prilikom otvaranja lijesa, tijelo joj je nađeno očuvano. I danas je neraspadnuto. Papa Papa Pio XI. proglasio ju je blaženom 28. svibnja 1933., a papa Pio XII. svetom 27. srpnja 1947.

Ukazanja i nastanak čudotvorne medaljice

Sveta Katarina imala je nekoliko viđenja Blažene Djevice Marije. Prvi put je bilo u noći između 18. i 19. srpnja 1830. u samostanu, u Parizu. To je povjerila ispovjedniku, ali nije joj vjerovao. Ponovno je imala ukazanje 27. studenog iste godine.

Blažena Djevica Marija poručila joj je: ‘Daj napraviti medalju s prizorom koji vidiš; sve osobe koje ju budu nosile, primit će velike milosti. Obilne će milosti biti za osobe koje ju budu nosile s pouzdanjem.’

Ispovjednik joj i dalje nije vjerovao. Gospa joj se ukazala treći put u prosincu 1830. i rekla kako će doći dan kad će sve biti uređeno kako Ona želi. Prva medaljica iskovana je uz dopuštenje pariškoga nadbiskupa 1832.

U sljedeće četiri godine izrađeno je 8 milijuna medaljica. Katarina je namjerno živjela u anonimnosti. Nakon ispovjednikove smrti, tajnu je povjerila poglavarici samostana. Od tada se još brže šire medaljice. Dogodile su se brojne milosti onima koji su nosili medaljicu, pa je prozvana čudotvornom. Među najpoznatijim je čudesima obraćenje Židova Alonsa Ratibonnea 20. siječnja 1842. u rimskoj crkvi sv. Andrije dellla Fratte.

Poljski franjevac, sv. Maksimilijan Kolbe, imao je veliki doprinos u širenju čudotvornih medaljica preko kojih je postigao mnoga obraćenja. Njemu se pripisuje i ova molitva Gospi:

O, Marijo bez grijeha začeta,
moli za nas koji se Tebi utječemo
i za sve one koji se Tebi ne utječu,
a naročito za neprijatelje svete Crkve
i za sve one koji su Tebi preporučeni! 8IŠ.

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.