Bokobran – Razgovori o kulturi i umjetnosti Boke kotorske

Uz brojna zajednička obilježja koja u kulturno-povijesnom pogledu povezuju Boku kotorsku s područjem Hrvatske, Boka je ujedno i izrazito samosvojna cjelina. U njoj se nisu samo spajali različiti utjecaji nego su se stvarala i izvorna djela kojima Boka zrači na susjedna područja. Najbolje to ilustriraju barokne slike Tripa Kokolje u crkvi Gospe od Škrpjela, zvanoj i »hrvatska Sikstina«, barokna palača barskog nadbiskupa Andrije Zmajevića u Perastu ili kapetanske kuće i palače nastale u doba najvećeg prosperiteta bokeljskih pomoraca i ratnika.

Boka kotorska sastavni je dio hrvatskoga kulturno-povijesnog naslijeđa, pa je bila i predmet istraživanja brojnih hrvatskih povjesničara i povjesničara umjetnosti. Gotovo da nema studije o nekom predmetu dalmatinske umjetnosti, a da nisu spomenute i paralele u Boki. U želji da se naglasi veza Boke kotorske s Dalmacijom te da se istraživanja hrvatskih stručnjaka o Boki približe široj kulturnoj javnosti, nastala je knjiga Bokobran – Razgovori o kulturi i umjetnosti Boke kotorske.

Njen su temelj intervjui o kulturi i umjetnosti u Boki kotorskoj što ih je u emisiji Bokobran hrvatskog Radija Dux u Tivtu s eminentnim stručnjacima vodila povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević. Stručnjaci iz Zadra, Splita i Zagreba na živ način interpretiraju svoja znanstvena postignuća u proučavanju arhitekture, skulpture, slikarstva i umjetničkog obrta Boke kotorske. Njima se pridružuje i plejada crnogorskih stručnjaka, koji ne samo da istražuju bokeljsku graditeljsku i umjetničku baštinu nego su zaslužni i za njezino očuvanje i restauraciju. Među sugovornicima su bili i svećenici iz Kotorske biskupije i bokeljskih župa: njihova briga za umjetničko blago, arhivska istraživanja, uređenje biskupijske knjižnice te nakladnička djelatnost čine ih trajnim čuvarima bokeljske baštine.

Nakon uvodnih poglavlja najprije su obrađene arheološke i povijesne teme, potom slijedi najveća cjelina posvećena povijesti umjetnosti, s temama poredanim kronološki od srednjeg vijeka do danas, a završna skupina intervjua bavi se zaštitom i restauracijom spomenika.

Tekstovi su opremljeni s više od 300 fotografija arhitekture, umjetnina, kulturnih i prirodnih spomenika koje je snimio Paolo Mofardin s Instituta za povijest umjetnosti, a među prilozima su literatura, kazalo imena i lokaliteta te popis svih emisija Radio Duxa koje je u razdoblju od 2014. do 2019. godine uređivala Nevenka Šarčević. Zahvaljujući tome, čitatelji mogu poslušati i originalne radioemisije.

Knjiga Bokobran objavljena je u suizdanju s Institutom za povijest umjetnosti iz Zagreba i Kotorskom biskupijom.

Nevenka Šarčević

Nevenka Šarčević (r. 1987.) diplomirala je povijest umjetnosti na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru 2010. godine, a 2013. g. magistrirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za istraživanje kompleksa dvorca Brezovice dobila je posebnu Rektorovu nagradu za akademsku godinu 2012./2013. Za suradnju na projektu Multidisciplinarna istraživanja kompleksa dvorca Brezovice dobila je 2012. godine Povelju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske »Radovan Ivančević« za promicanje i brigu o hrvatskoj umjetničkoj baštini.

Sudjelovala je u programu Kustoska platforma (2011.–2012.). Godine 2013. provela je dva mjeseca na stručnom usavršavanju u galeriji Peggy Guggenheim u Veneciji. U periodu od 2012. do 2014. godine postavila je izložbu iz ciklusa Oni dolaze u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu i radila stručna vodstva u Meštrovićevom paviljonu HDLU u Zagrebu te u crkvi Gospa od Škrpjela i Muzeju u Perastu u Crnoj Gori.

Od 2014. godine uređivala je i vodila radio emisiju Bokobran o umjetnosti Boke kotorske, u sklopu koje je koncipirala i realizirala više od 70 razgovora sa stručnjacima s područja povijesti, povijesti umjetnosti, arhitekture, graditeljstva, likovne kritike i teologije. Na temelju tih razgovora nastala je njena knjiga Bokobran – Razgovori o umjetnosti i kulturi Boke kotorske.

Od 2016. godine vanjska je stručna suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu na projektu istraživanja arhitekture osječke Tvrđe.

Sudjelovala je na više znanstvenih skupova i simpozija. Objavljuje stručne i znanstvene članke, intervjue i osvrte na izložbe. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Izvor: http://www.artresor.hr/hr/knjige/25022/Bokobran