Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao “dokazati” etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine Knjiga hercegovačkoga franjevačkog povjesničara-erudita, marljivoga arhivskoga znalca i političkog emigranta, svojevrstan je kuriozum. Sam je pohvalni spomen toga djela…
Jedna od teorija o postanku glagoljice nazvana je Jagić-Taylorovom. O njoj u Hrvatskoj enciklopediji piše: “Sve do posljednje petine XX. st. izmjenjivale su se egzogene teorije. Među njima je najprihvaćenija bila ona V. Jagića i I. Taylora (Jagić-Taylorova teorija), o…
Iako se na njega ne odnosi ona antologijska »Isuse, moli sv. Antu da mi pomogne«, sv. Antun Opat ili Antun Pustinjak (251. – 356.) uživao je svojevremeno među Hrvatima zavidnu popularnost, gotovo kao danas njegov slavni padovanski imenjak. Taj se…
Za riječi koje su postojale prije VII. stoljeća kaže se da su PRASLAVENSKE, a STAROSLAVENSKE su riječi kojima su pisana književna djela od vremena Svete braće Prema etimologiji hrvatskog jezičnog portala riječi KNJIGA, SLOVO, ČITATI i PISATI su praslavenske i…
Ja nemam ništa za reći, jedino pokazati riječi su kojima Walter Benjamin započinje svoja fragmentarna razmišljanja o vulgarnom povijesnom naturalizmu. Benjaminova namjera je pronaći u pojedinačnom događaju dovoljno plauzibilan kristal sveukupne cjeline, dekonstruirati totalitete zbilje i izvrgnuti podsmjehu ideju…
Biblija je odavno udomaćena u hrvatskoj sredini. Hrvati su je primili od samih početaka života na ovim prostorima, a svoj život i običaje usuglasivali su s biblijskim svjetonazorom pa je ona kao sveta i literarna knjiga silno utjecala na hrvatsku…
Gramatika starocrkvenoslavenskoga jezika i cijeli udžbenik sinteza su i plod skoro četrdesetgodišnjega znanstvenoga i nastavnoga rada autorice Nicoline Trunte (Bonn), međunarodno poznate njemačke paleoslavistice. Za hrvatski prijevod i didaktičku prezentaciju tekstova (DVD) pobrinuo se Zvonko Pandžić (Würzburg). U predgovoru je…
Faksimilni pretisak s transliteracijom i pogovorom akademika Josipa Bratulića Hrvatskoglagoljska početnica iz 1527. raskošno je izdanje: tiskana je na šest listova (11 tiskanih stranica) Cijela je knjiga bogato ilustrirana drvorezima: 20 drvoreza otvara nove odjeljke u knjizi, a na devetoj…
Da ne bi stekli pogrešan dojam kako je u XIX. stoljeću sve išlo “niz dlaku” ćirilometodistima predstavit ću vam djelo “De cosmographia ethici” Karla Augusta Friedricha Pertza (1828-1881), njemačkog povjesničara i knjižničara, objavljeno u Berlinu 1854. godine. * * *…
Knjiga Slavenski dioskuri − rasprava iz povijesti hrvatsko-poljskih književnih veza osmišljena je kao književnopovijesna studija koja treba ispuniti trojaku zadaću: postaviti metodološki okvir u sastavu kojega proučavanje hrvatsko-poljskih književnih veza i uzajamnosti njihovih povijesnih poetika daje književnopovijesno relevantne rezultate; drugo,…
