Iako se na njega ne odnosi ona antologijska »Isuse, moli sv. Antu da mi pomogne«, sv. Antun Opat ili Antun Pustinjak (251. – 356.) uživao je svojevremeno među Hrvatima zavidnu popularnost, gotovo kao danas njegov slavni padovanski imenjak. Taj se…
Za riječi koje su postojale prije VII. stoljeća kaže se da su PRASLAVENSKE, a STAROSLAVENSKE su riječi kojima su pisana književna djela od vremena Svete braće Prema etimologiji hrvatskog jezičnog portala riječi KNJIGA, SLOVO, ČITATI i PISATI su praslavenske i…
Ja nemam ništa za reći, jedino pokazati riječi su kojima Walter Benjamin započinje svoja fragmentarna razmišljanja o vulgarnom povijesnom naturalizmu. Benjaminova namjera je pronaći u pojedinačnom događaju dovoljno plauzibilan kristal sveukupne cjeline, dekonstruirati totalitete zbilje i izvrgnuti podsmjehu ideju…
Biblija je odavno udomaćena u hrvatskoj sredini. Hrvati su je primili od samih početaka života na ovim prostorima, a svoj život i običaje usuglasivali su s biblijskim svjetonazorom pa je ona kao sveta i literarna knjiga silno utjecala na hrvatsku…
Gramatika starocrkvenoslavenskoga jezika i cijeli udžbenik sinteza su i plod skoro četrdesetgodišnjega znanstvenoga i nastavnoga rada autorice Nicoline Trunte (Bonn), međunarodno poznate njemačke paleoslavistice. Za hrvatski prijevod i didaktičku prezentaciju tekstova (DVD) pobrinuo se Zvonko Pandžić (Würzburg). U predgovoru je…
Faksimilni pretisak s transliteracijom i pogovorom akademika Josipa Bratulića Hrvatskoglagoljska početnica iz 1527. raskošno je izdanje: tiskana je na šest listova (11 tiskanih stranica) Cijela je knjiga bogato ilustrirana drvorezima: 20 drvoreza otvara nove odjeljke u knjizi, a na devetoj…
Da ne bi stekli pogrešan dojam kako je u XIX. stoljeću sve išlo “niz dlaku” ćirilometodistima predstavit ću vam djelo “De cosmographia ethici” Karla Augusta Friedricha Pertza (1828-1881), njemačkog povjesničara i knjižničara, objavljeno u Berlinu 1854. godine. * * *…
Knjiga Slavenski dioskuri − rasprava iz povijesti hrvatsko-poljskih književnih veza osmišljena je kao književnopovijesna studija koja treba ispuniti trojaku zadaću: postaviti metodološki okvir u sastavu kojega proučavanje hrvatsko-poljskih književnih veza i uzajamnosti njihovih povijesnih poetika daje književnopovijesno relevantne rezultate; drugo,…
Marko Aurelije, poznat i kao ‘car-filozof’, pred kraj života zapisao je zbirku svojih misli, naslovljenu izvorno ‘Samome sebi’, danas poznatiju kao Meditacije ili Misli. Taj njegov dnevnik svojevrsna je introspekcija, ali i pomoć samome sebi, no danas ta knjižica ostaje kao dragocjeno…
U jesen 2023. godine pročitala sam roman Tomislava Beronića „Misal kneza Anža Frankopana“. Čitanje je trajalo duže nego što čitanje takve knjige obično zahtijeva. Ne zbog dosadnog zapleta ili kompliciranog jezika koji nije vukao naprijed, već zbog toga što je…
