Avari su konjanički narod i Karlo Veliki trebao je imati prevagu u konjici. Hrvati su ušli u taj proces 795. godine i tako izašli na europsku povijesnu pozornicu. Posljednjih je tjedana u hrvatskoj javnosti bombastično odjeknula nova teorija o doseljenju…
Glagoljica je najstarije slavensko pismo i uz ćirilicu je jedno od dvaju slavenskih pisama. U znanosti je prihvaćeno mišljenje da je glagoljica starija od ćirilice Za razliku od ćirilice, koja je nastala spontanim dugotrajnim prilagođivanjem grčkoga alfabeta, glagoljica je autorsko…
U Velikom (Bečkom) ratu (1683–99) od osmanske su vlasti oslobođeni veliki dijelovi Hrvatske i Slavonije, a završeno je i oblikovanje granica Dubrovačke Republike. U ratu je sudjelovala i Mletačka Republika, koja se učvrstila u Dalmaciji Hrvatska je tijekom 18. st….
O običajima i životu Slavena u 6. stoljeću doznajemo i iz ranoga bizantskog vojnog priručnika koji je poznat pod naslovom Pseudo-Maurikijeva taktika. Djelo nepoznata spisatelja nastalo je na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće, a bavi se naoružanjem, kaznenim odredbama,…
Osim odnosa s vodećim europskim narodima i kulturama, za Hrvatsku su podjednako bitni i odnosi sa srednjoeuropskim narodima na koje je zbog povijesnih prilika, a i zemljopisno dugo vremena bila upućena. Odnosi Hrvata i pojedinih srednjoeuropskih naroda određeni su dvjema…
Imena Hrvati i Hrvatska na današnjem su prostoru tek postupno nadjačala etnički širi pojam Slavena i njihovih prvih teritorijalnih zajednica Sklavonija, Slovinja (Sclaviniae), kao i posebne nazive starijih ilirskih plemena i njihovih teritorija (npr. Dalmate, Liburni), romanskoga stanovništva u…
Vlad III. Țepeș, poznatiji kao Drakula, danas je jedna od najpopularnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Iako su tome pridonijeli ponajprije istoimeni roman Brama Stokera, odnosno njegove mnogobrojne filmske adaptacije, znatan utjecaj na razvoj slike o njemu ostavila je i historiografija Pritom valja…
Opću tvrdnju da je grboslovlje (heraldika) u hrvatskoj povijesti kao pomoćna povijesna znanost zanemarivana i zapostavljena posvjedočuje i nepostojanje sintetičnog povijesnog pregleda hrvatskoga grba, odnosno hrvatskih zemaljskih grbova. Nema ni novijih povijesnih istraživanja o tome, iako su ovi simboli nazočni…
Karta Panonije i Ilirika jedna je od rijetkih karata koje je osobno potpisao kao autor osobno Abraham Ortelius. Naime, taj je Nizozemac bio poznatiji kao sakupljač i izdavač tuđih karata koje je objavljivao u izdanjima svoga znamenitog atlasa «Theatrum Orbis…
Ova karta objavljena u nekoliko knjiga, kao napr. Reuschovoj „Alter und Neuer Staat de Koenigreichs Dalmatien“ 1718 i J.G. Schwandnerovoj „Seriptores rerum Hungaricom, Dalmaticarum et Slavonicarum veteres ac genuini u Beču 1748. u kojoj se nalazi novo izdanje Lučićeva djela…
