Crkva u brojkama

U Europi se ne prekida val istupanja iz Crkve. Ipak, u odnosu na svjetsku populaciju udio katolika ostaje konstantan, a broj kršćana u cjelini čak raste.

Onomu tko se bavi aktualnim crkvenim statistikama i razmišlja u povijesnim kategorijama, može se učiniti, kako se era kršćanskoga zapada bliži kraju. Engleski Pew Research Center prognozirao je da će do 2050. godine broj kršćana u Europi pasti za dodatnih deset posto. Dok Njemačka bilježi uvijek nove rekorde izlazaka iz Crkve, druge izvorno kršćanske europske zemlje ovakav razvoj imaju već iza sebe. U Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj broj članova Crkve pao je vrlo nisko. Vjera više nema tako važnu ulogu u društvu. U međuvremenu trend napuštanja Crkve zahvatio je i „tradicionalne bastione katoličanstva” poput Italije i Poljske. Tako prenosi „katholisch.de.”

Prevaga

Istovremeno u ostalim dijelovima svijeta broj kršćana raste zapanjajućim tempom. U pojedinim subsaharskim krajevima broj kršćana u posljednjih sto godina porastao je sa deset na šezdeset posto. Pored toga broj kršćana u Južnoj Americi i nekim dijelovima Azije također je u porastu. Čini se kako Katolička Crkva koja već desetljećima konstantno čini 17 – 18% svjetskog stanovništva u globalu raste, a ne da se smanjuje. Prema trenutnim procjenama broji više od 1, 3 milijarde ljudi. Međutim već postaje jasno kako Crkva budućnosti neće biti ista kao ova današnja. Stoljećima čvrsto ukorijenjivano europsko katoličanstvo osjetno postaje svjetsko. Početkom 20. stoljeća dvije trećine svih vjernika bili su Europljani. Danas skroz drugačija slika: Skoro svaki drugi katolik je iz Sjeverne ili Južne Amerike. Druge bi regije uskoro mogle prestići europske zemlje po broju katoličkih vjernika. Kako navodi „katolisch.de”, Afrika će uskoro prestići Europu.

Nove forme i pitanja

Bi li ovakva prevaga trebala biti prijetnja? Manje europski orijentirana Crkva prilika je za novi put. Što bude više kardinala iz siromašnih i ratom pogođenih zemalja na ključnim pozicijama, to će biti jasnije da Europa sa svojim često teoretsko – teološkim raspravama nije više središte katoličkoga svijeta. Trebao je jedan južnoamerički papa da u središte crkvenog zapažanja stavi opasnost klimatskih promjena i ekonomskih izrabljivanja.