Danijel Nikolić: Zaboravljena bosanska princeza

Dok je u našoj historiografiji njezin spomen gotovo zamro, u njemačkom gradu Geislingen an der Steige, iznad kojega se uzdižu ruševine starog grada Helfensteina, u tradiciji naroda više od šest stoljeća živa je uspomena na Mariju von Bosnien

0
Dok je u našoj historiografiji njezin spomen gotovo zamro, u njemačkom gradu Geislingen an der Steige, iznad kojega se uzdižu ruševine starog grada Helfensteina, u tradiciji naroda više od šest stoljeća živa je uspomena na Mariju von Bosnien.

Često se dogodi da neka osoba iz raznoraznih razloga mora napustiti svoje ognjište i svoj rodni zavičaj, pa onda stekne novi dom u nekom dotad za nju potpuno stranom kraju. Zna se, nadalje, dogoditi da ta osoba u svom novom boravištu postane jako popularna i značajna, a da joj se spomen u rodnom kraju gotovo sasvim izgubi. Sudbina je to, nažalost, mnogih muškaraca i žena iz ovih naših krajeva. Jednu takvu sudbinu još u srednjem vijeku doživjela je bosanska princeza i vojvotkinja Marija Kotromanić, kći bana Stjepana II. Kotromanića, jednog od najznačajnijih banova u bosanskoj povijesti.

Sredinom 14. stoljeća ova se plemkinja udala za grofa Ulricha X. od Helfensteina iz njemačke pokrajine Švapske. Nekoliko ugarskih i njemačkih historičara spominje Mariju kao značajnu žensku osobu njemačkog srednjeg vijeka. U brojnim njemačkim izvorima navodi se kao Maria Gräfin von Helfenstein Herzogin von Bosnien. Međutim, u bosanskoj historiografiji njezina je uloga potpuno marginalizirana. Razlog tomu možda treba tražiti u velikoj udaljenosti između Bosne i Švapske ali i u njezinom nedostatku kontakta s domovinom.

Zbog nedostatka točnih podataka o njezinu rođenju postoje i različite interpretacije. Ipak, najvjerojatnijom se čini teza da je ona kći Stjepana II. Kotromanića, a ne sestra kako neki tvrde, rođena oko 1335. Bila je odgajana na ugarskom dvoru ondašnjem središtu europske kulture. Sklapanjem braka 1352. godine grof Ulrich X., koji je bio niži po staležu od princeze Marije, pribavio je sebi i svojoj lozi viši društveni status. A i sama Marija često je uz svoj potpis isticala svoje podrijetlo Herzogin von Bosnien. Visina miraza od čak 10 000 ugarskih forinti, koji je sa sobom donijela Marija, govori o ugledu i moći bana Stjepana II. pod čijim je vodstvom srednjovjekovna bosanska država proživljavala ekonomski, kulturni i politički procvat.

Šest sinova i tri kćeri

Prema svjedočenju raznih njemačkih izvora Marija je bila jako mudra i sposobna žena, te je imala aktivnu inicijativu u političkom i društvenom životu svoje grofovije. Svojim mirazom uspjela je uvelike ublažiti financijsku krizu u koju je bio upao njezin muž. Svojim donacijama izgradila je i održavala nekoliko crk­vi u Geislingenu i okolici, a darivala je i zemljišne posjede. Sa svojim mužem godine 1364. u Wiesensteigu je podigla hospicij, građevinu koja još uvijek stoji u ovom gradiću, a na njoj se nalazi i natpis u čast njezinim donatorima.

Marija i Ulrich X. imali su devetero djece, šest sinova i tri kćeri. Čak trojica sinova bili su svećenici, jedan od njih, Ludwig, postao je 1382. katolički nadbiskup. Nakon smrti svoga muža 1372. godine Marija je živjela preko 30 godina kao udovica u dvorcu Helfenstein, a grofovijom su upravljali njezini sinovi. Posljednje godine svoga života provela je u dvorcu Bühringenu iznad Überkingena, gdje je umrla 27. travnja 1403. Njezin grob ne može se sa sigurnoš­ću utvrditi. Vjerojatno je u Geislingenu, a neki tvrde čak u crk­vi u Überkingenu, gdje je postojala ploča posvećena Mariji s popisom dobročinstava učinjenih crk­vi i njenim institucijama.

Dok je u našoj historiografiji njezin spomen gotovo zamro, u njemačkom gradu Geislingen an der Steige, iznad kojega se uzdižu ruševine starog grada Helfensteina, u tradiciji naroda više od šest stoljeća živa je uspomena na Mariju von Bosnien. U gradu postoji i njezina ulica. U tom gradu preko 45 godina postoji Hrvatska katolička misija Göppingen-Geislingen, koju danas vodi bosanski fratar fra Ivica Jurišić. U spomen na ovu znamenitu ženu već nekoliko godina misija organizira svetu misu na ruševinama dvorca Helfenstein, gdje je 2011. godine postavljena spomen-ploča Mariji Kotromanić.

Nije se stidjela svojih korijena

Tom prigodom je 2015. godine svetu misu predvodio fra Danijel Nikolić iz Sarajeva koji je u propovijedi govorio o zdravim obiteljskim vrijednostima značajnim za Crk­vu i društvo. Kao primjer istaknuo je upravo Mariju Kotromanić, koja je imala mnogo djece, od toga dva svećenika i jednog biskupa, koja se nikad nije stidjela svojih bosanskih korijena, i koja je uvijek imala osjećaj za siromašne i za Crk­vu.

Nakon misnog slavlja uslijedio je kulturni dio programa koji je organiziran u suradnji s udrugom Matica hrvatska koju vodi g. Jozo Bešlić. Sve okupljene pozdravio je najprije g. Frank Dehmer, gradonačelnik grada Geislingena, i naglasio da je Marija von Bosnien najpoznatija grofica von Helfenstein koja je u grad Geislingen donijela jednu drugu kulturu, a koja potječe iz zemlje odakle i okupljena zajednica vuče svoje korijene.

Potom je g. Karlfriedrich Gruber, dugogodišnji vicerektor gimnazije Helfenstein u Geislingenu, povjesničar i najbolji tamošnji poznavatelj života i djelovanja naše sunarodnjakinje, održao na njemačkom jeziku opsežno predavanje “Marija grofica od Helfensteina rođena vojvotkinja od Bosne”. I on je odmah potvrdio da je ona najpoznatija grofica iz plemićke obitelji Helfenstein, a bila je strankinja! Zatim je govorio o Marijinu porijeklu i udaji, njezinom velikom mirazu koji je donijela sa sobom, reprezentativnom načinu života, smrti njezinog muža grofa Ulricha X. i njezinom životu kao udovice, njezinoj djeci, o njezinim posljednjim godinama života, ostavštinama, testamentu, smrti i pokopu u Geislingenu.

Izvor: Svjetlo riječi

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.