Milan Šufflay

Jedan od utemeljitelja albanologije, autor prvoga hrvatskog znanstvenofantastičnog romana

0

 

Šufflay [šu’flaj], Milan, hrvatski povjesničar i pisac (Lepoglava, 8. XI. 1879 – Zagreb, 19. II. 1931). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je povijest te je 1901. doktorirao temom Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075–1108). God. 1902–03. studirao je u Institutu za austrijsku povijest u Beču, 1904–08. bio je kustos u Narodnom muzeju u Budimpešti, a 1908–16. profesor na katedri za pomoćne povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao je u političkom životu Kraljevine SHS, a nakon optužbe za suradnju s političkom emigracijom bio je zatvoren u Srijemskoj Mitrovici (1921–22). Bio je član vodstva Hrvatske stranke prava, a 1925. bezuspješno je pokušavao organizirati Hrvatsku narodnu radikalnu stranku. Bio je jedan od glavnih promotora ideje o »granici na Drini« kao granici svjetova. Njegovo ubojstvo, koje je organizirao režim kralja Aleksandra I. Karađorđevića, odjeknulo je u javnosti te su A. Einstein i H. Mann uputili pismo Međunarodnoj ligi za ljudska prava u Parizu, kojom su tražili osudu ubojstva i kraljeve diktature. U znanstvenom se radu ponajviše bavio pomoćnim povijesnim znanostima, društvenim problemima hrvatske srednjovjekovne povijesti te albanskim srednjovjekovljem. Bio je jedan od utemeljitelja albanistike u svijetu. God. 1903–04. bio je suradnik T. Smičiklasa na pripremi Diplomatičkoga zbornika Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (II, 1904). Pisao je o srednjovjekovnom dalmatinskom notarijatu (Dalmatinske privatne isprave – Die dalmatinische Privaturkunde, 1904) i surađivao na albanskom diplomatičkom zborniku (Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia, koautori L. Thallóczy i K. Jireček, I–II, 1913–18). Napisao više knjiga iz povijesti Albanije: Albanski gradovi i utvrde posebice u srednjem vijeku (Städte und Burgen Albaniens hauptsächlich während des Mittelalters, 1924), Srbi i Arbanasi (1925), Statuti i uredbe kaptola dračke stolne crkve (Statuta et ordinationes capituli ecclesiae cathedralis Drivastensis,koautor V. Novak, 1927). Osim političkih eseja (Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike: dvanaest eseja, 1928) pisao je i romane (Kostadin Balšić, pod pseudonimom Alba Limi, 1920; Na Pacifiku godine 2255, 1998).

Izvor: http://www.enciklopedija.hr

    • Hrvatska i zadnja pregnuća istočne imperije pod žezlom triju Komnena (1075-1180), Zagreb, 1901.
    • Die Dalmatinische Privaturkunde, Beč, 1904.
    • A két arbei iker-oklevél, Athenaeum irodalmi es nyomdai r.-t. nyomasa, Budimpešta, 1905.
    • Biologie des albanesischen Volksstammes, Munchen, 1916.
    • Die Kirchenzustànde im vorturkischen Albanien von Milan v. Sufflay, Budimpešta, 1916.
    • Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia, (zajedno s Jirečekom i Thallóczyjem), Beč, 1913.; i drugi svezak 1918. (repr. Drejtoria e përgjithshme e arkivave të shqipërisë etc. Sv. 1: Annos 344-1343 tabulamque geographicam continens. Sv. 2: Annos 1344-1406 continens, Tirana, 2002.)
    • Kostadin Balšić (1392-1402.): historijski roman u tri dijela, povijesni roman, Tiskara Merkur, Zagreb, 1920. (pod pseudonimom Alba Limi)[3]
    • Ludwig v. Thalloczy: (1854-1916), Weidmannsche Buchhandlung, Berlin, 1920.
    • Stàdie una Burgen Albaniens hauptsachlich wahrend des Mittelalters, Beč-Leipzig, 1924.
    • Srbi i Arbanasi. (Njihova simbioza u srednjem vijeku.), Beograd-Ljubljana, 1925. (Književna zajednica Kultura, Sarajevo, 1990.; pon. izd. Azur Journal, Zagreb, 1991.; eng. izd. Serbs and Albanians, na engleski preveli Wayles Browne i‎ Theresa Alt, Alerion, 2012.)
    • Serbét dhe Shqiptarèt, na albanski preveli Zef Fekeçi i Karl Gurakuqi, Tirana, 1926.
    • Hrvatska u svijetlu svjetske historije i politike: dvanaest eseja, Tiskara Merkantile (Gj. Jutriša i drugovi), Zagreb, 1928., (pretiskano, Darko Sagrak, Zagreb, 1999.)
    • Hrvati u sredovječnom svjetskom viru, 1931.
    • Historija e Shqiptarèye té veriut. Serbét e Shqiptarèt, Priština, 1968.
    • Dr. Milan Šufflay: znanstvenik, borac i mučenik: povodom 60 godišnjice od atentata 1931-1991, gl. i odg. ur. Dobroslav Paraga i Ante Paradžik, Hrvatska stranka prava, Zagreb, 1991.
    • Kostadin Balšić, Zajednica Albanaca u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 1997.
    • Na Pacifiku god. 2255.: metagenetički roman u četiri knjige, Prosvjeta, Zagreb, 1998., znanstvenofantastični roman (prvi put uknjižen 1998.)
    • Izabrani eseji, prikazi i članci, Darko Sagrak, Zagreb, 1999.
    • Izabrani eseji, rasprave, prikazi, članci i korespondencija, pripremio za tisak i uredio Darko Sagrak, Zagreb, 2000.
    • Izabrani politički spisi, prir. Dubravko Jelčić, u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 2000.
    • Dalmatinsko-hrvatska srednjovjekovna listina. Povijest hrvatskoga notarijata od XI. do XV. stoljeća, Zagreb, 2000., prijevod Die Dalmatinische Privaturkunde iz 1904. Uredio, proslovnom pripomenom popratio i preveo s njemačkoga Darko Sagrak. (2. izd. 2007.)

 

Izvor: hr.wikipedia.org/

 

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=35tpNU1cExc&t=19s

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=PrDDL5WhQ2M

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.