Danijel Stanić: Jedinstvena obitelj progonjenih kršćana

U svijetu u kojemu je djelatno mnoštvo nevladinih organizacija, dobrotvornih ustanova i humanitarnih institucija koje nastoje omogućiti dostojanstven život onima koji su u nevolji, posebno se ističe karitativna zaklada Open Doors, zasnovana 1955. godine u Nizozemskoj

0
U svijetu u kojemu je djelatno mnoštvo nevladinih organizacija, dobrotvornih ustanova i humanitarnih institucija koje nastoje omogućiti dostojanstven život onima koji su u nevolji, posebno se ističe karitativna zaklada Open Doors, zasnovana 1955. godine u Nizozemskoj.

Žarišna točka na koju je koncentrirana djelatnost ove zaklade jesu progonjeni kršćani u svijetu. Što je započelo kao osobna misija Nizozemca Andrewa van der Bijla, da u zemlje s onu stranu željezne zavjese prokrijumčari što više primjeraka zabranjenoga štiva Biblije, preraslo je u globalni pokret za osnaživanje progonjenih kršćana.

Danas 25 podružnica zaklade Open Doors diljem svijeta nastavlja misiju svoga utemeljitelja, koji je u međuvremenu prozvan – brat Andrew, „Božji švercer”. Opskrbljuju kršćane svime što im je potrebno: dijele primjerke Biblije i humanitarnu pomoć, savjetuju, brane i pomažu svima koji trpe zbog toga što slijede Isusa Krista. Budnim okom promatraju okolnosti u kojima žive progonjeni kršćani i donose im potrebnu pomoć izvana. U tom kontekstu, utemeljitelj van der Bijl uvijek je govorio: „Reci mi kamo ne možeš otići kao kršćanin, a ja ću ti pokazati put do tamo. Samo, možda ti ne budem znao reći kako ćeš otamo izaći.” O tomu mnogo govori i sam naziv ove zaklade. Engleski izraz Open Doors znači „Otvorena vrata”, u smislu da se preko ove organizacije otvaraju vrata za pristup progonjenim kršćanima.

Tijekom godine zaklada Open Doors osim opipljive pomoći progonjenim kršćanima svoja promatranja i studije bilježi i objavljuje u takozvanom Svjetskom popisu praćenja (engl. World Watch List). Svako izdanje takvoga popisa uzima u obzir države u kojima kršćani žive pod stalnim pritiskom, bilo da je riječ o stalnom nadziranju mjerodavnih institucija putem video-kamera kao u Kini, bilo da je riječ o izravnom nasilju nad kršćanima kao što je bio slučaj u prošlogodišnjim napadima na Uskrs, na crkvu u Šri Lanki. Navedeni popis država izračuna se posebnom metodologijom, uzimajući u obzir sve podatke s terena.

Već je godinama na samom vrhu ovoga popisa Sjeverna Koreja. Slijede Afganistan (2. mjesto), Somalija (3.), Libija (4.) i Pakistan (5.). Zemlje koje su ove godine na popisu World Watch List mogu se podijeliti na nekoliko skupina, prema vrsti nasilja koji se vrši nad kršćanima.

Pod stalnim nadzorom

Kini (23. na popisu World Watch List) danas živi oko 93 milijuna kršćana. Progon koji se vrši nad njima nedavno je zaoštren uslijed tehnološkoga napretka ove države. Naime, smatra se da oko 415 milijuna kamera svakoga trenutka nadzire svaki pokret građana na javnim prostorima, a postoji i vrlo sofisticiran softver za prepoznavanje lica. Čak je i pri kupovini mobitela zakonska obveza dopustiti snimanje lica. Tako udružene, ove se dvije tehnologije mogu koristiti za sustavno praćenje pojedinaca kao nikad ranije. Posebno ako se radi o kršćanima, sljedbenicima „strane religije”, preko koje se zapadne sile navodno žele infiltrirati.

Planirano je da i u Indiji (10. mjesto) Vlada uvede nacionalni sustav prepoznavanja lica. U vremenu prikupljanja podataka za stvaranje najnovijega popisa zaklade Open Doors prijavljeno je 447 slučajeva nasilja i zločina nad kršćanima u Indiji. Postoji opravdana bojazan da bi sustavno praćenje osoba moglo dodatno povećati ovaj broj.

Nasilje islamskoga ekstremizma

Subsaharska Afrika u zadnje vrijeme bilježi nagli porast nasilja po rukama islamskih ekstremista. To se posebno vidi u zemljama ili pokrajinama u kojima je slaba službena vlast ili ona uopće ne postoji. Skupine ekstremista često ubijaju, otimaju i siju kaos, bez susljednoga kažnjavanja tih zločina.

Burkina Faso (28. mjesto, skok od čak 33 mjesta u odnosu na prošlu godinu) dugo je vremena bila simbol religijske tolerancije, ali danas kršćani tvrde da se ondje bore za opstanak. Ubijeni su deseci svećenika, a otet je velik je broj protestantskih pastora i njihovih obitelji. Nadalje, predsjednik Malija (29. mjesto) krajem 2018. godine izjavio je kako je u opasnost dovedena opstojnost države zbog islamističkih džihadista. Srednjoafrička Republika (25. mjesto) također bilježi velik broj militantnih skupina, od kojih mnogi ciljano napadaju kršćane. A na sjeveru Kameruna (48. mjesto) još uvijek je snažno prisutan militaristički Boko Haram.

Ista džihadistička skupina nazočna je i na sjeveru Nigerije (12. mjesto). Ova država istovremeno vodi bitku protiv militantnih skupina plemena Hausa-Fulani, koji žive na sjeveru Nigerije. Na istom prostoru djelatni su teroristi Islamske Države u pokrajini Zapadna Afrika (ISWAP).

Muslimanske milicije u Aziji

Utjecaj radikalnih islamista nije osjetan samo u dijelovima srednje Afrike, nego i u pojedinim državama Azije. U Šri Lanki (30. mjesto, skok od 16 mjesta) ubijeno je 250 ljudi, a još je 500 ozlijeđenih u napadu na katoličke i protestantske crkve i hotele na Uskrs 2018. godine. U Pakistanu (5. mjesto) službena vlast često tolerira zločinačke pothvate pojedinih skupina muslimanskih radikala. S obzirom na društveni utjecaj ovih skupina, ne očekuje se ublažavanje pakistanskih zakona o bogohuljenju. Trenutno je u Pakistanu utamničeno više od 20 kršćana zbog optužbi za blasfemiju.

Kršćanstvo pred nestankom

Gotovo devet godina traje građanski rat u Siriji (11. mjesto), a još duže sukobi u Iraku (15. mjesto), u kojima kršćanske zajednice i dalje vode borbu za opstanak. U Iraku je trenutno oko 200.000 kršćana od ukupno 1,5 milijun prije 2003. godine. U samo jednom naraštaju broj kršćana opao je za velikih 87 %. Neki su se kršćani vratili na svoja ognjišta, ali je mnogima povratak otežan zbog životne sigurnosti, školstva, zdravstva i problema u vezi sa zaposlenjem.

U Siriji je stanje još zamršenije. Ukupno je prije rata ondje živjelo oko 2,2 milijuna kršćana, a danas ih je tek 740.000. Život se barem djelomično vraća u normalu u zonama koje su pod ponovnom upravom službene vlasti, ali još uvijek postoji velika potreba za osnovnim životnim potrepštinama, odgovarajućim zdravstvenim sustavom i prilikama za zaposlenjem. Sirijski su kršćani uz sve to jako raseljeni – bilo u zemlji, bilo izvan nje. Osim toga, negativan utjecaj na kršćansko stanovništvo imaju i napadi turske vojske na sjeveru Sirije, gdje je izravno pogođeno oko 40.000 kršćana u područjima gdje žive Kurdi.

Generalni ravnatelj zaklade Open Doors David Curry u uvodniku ovogodišnjega izdanja zaključio je: „Čitat ćete brojke i podatke koje predstavljaju stvarne kršćane, kao što smo stvarni vi i ja, koji dižu svoj glas za Boga – i koji zbog toga trpe. Ali ti ljudi nisu stranci; oni su naša obitelj. A mi imamo mogućnost da budemo s njima. Jer u osobi Isusa Krista mi i svi kršćani koji žive u ovih 50 država svijeta koje su na popisu World Watch List činimo jednu Crkvu, jednu jedinstvenu Obitelj.”

Izvor: Svjetlo riječi

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.