Brzina ekonomskog oporavka u 2021. ovisi ne samo u kvantiteti financijskog stimulusa već i o kvaliteti. U nesvakidašnjim situacijama trebaju nam nesvakidašnji potezi. 

U Italiji veličina stimulusa je skoro na razini pola BDPa iz 2019., ali to ne znači nužno i veliki oporavak jer kako narod veli “vrag se nalazi u detaljima”. Najveći postotak čine garancije, odgode pa tek onda neposredni financijski stimulus.

S druge strane  Amerika ima 3x manji paket u relativnom iznosu, ali strukturu koja jamči brži oporavak, što se vidi po njihovim smanjenim projekcijama pada.

Hrvatska se isto tako fokusirala se samo na odgode, kreditne garancije i mjere za očuvanje mjesta, a one upravo to samo i jesu – očuvanje radnih mjesta dok mjera ima… Ili kako ja to volim zvati održavanje stausa quo kroz državne intervencije.

Sveli smo sva radna mjesta na zajednički nazivnik umjesto da smo dopustili tržištu da odredi cijene rada kroz njihovu dodanu vrijednost. Za Hrvatsku još od 4. mj. sam zagovarao nekonvencionalnu monetarnu politiku da se svakom punoljetnom građaninu dotira određeni iznos.

Ova politika stimulira povećanje agregatne potražnje i kupovne moći potrošača na način da se bezuvjetno poveća dohodak kućanstva, a oni dalje odlučuju gdje novac dalje potrošiti.

Na ovaj način se utječe samo na povećanje budžeta bez distorzijskog utjecaja na cijene rada, dobara i usluga. Potrošači će i dalje trošiti novac na najbolje proizvode.