Biram DOBRO
Dok velik dio Europe, a i neke zemlje koje su donedavno bile isticane kao pozitivni primjeri kontrole epidemije (Irska, Danska, Estonija, Slovačka) imaju rekordne brojeve novozaraženih, u Hrvatskoj je tjedni prosjek broja potvrđenih novozaraženih pao na manje od trećinu onoga što je bilo polovinom prosinca. Najvažnije od svega, broj novih hospitalizacija i ukupan broj hospitaliziranih u Hrvatskoj se smanjuje (pogledajte slike u komentarima uz napomenu da je porast hospitalizacija 29. i 30.12. posljedica prebacivanja pacijenata iz Siska u Zagreb gdje su evidentirani kao nove hospitalizacije). To znači da je pad stvarnog broja zaraženih (koji je uvijek dosta veći od broja potvrđenih zaraženih) stvaran i da uskoro možemo očekivati i daljnji pad broja preminulih, koji je nažalost još uvijek visok.
Iako smo još daleko od kraja pandemije, čini se da se hrvatski pristup postupnog pooštravanja mjera pokazao puno boljim od strogih lockdown-a koje su imale i još imaju brojne zemlje u Europi. Ne zaboravimo, ono što mi zovemo „strogim mjerama“, još uvijek su daleko najblaže mjere u čitavoj EU.
Kako mi sada imamo blizu trećinu populacije (oko 50% na sjeverozapadu, a 15-25% u najmanje pogođenim županijama) koji su preboljeli COVID-19 i na njega postali imuni, ne moramo se brinuti da je ovaj pad privremen i da nas čeka veliki treći val. Isto tako ne moramo previše brinuti o pojavi različitih novih sojeva, jer je imunitet stečen prebolijevanjem vrlo „širok“ i pruža barem šest mjeseci zaštite i od većine „novih sojeva“ koji se stalno pojavljuju.
Pad broja novozaraženih ipak ne znači da se možemo potpuno opustiti. U Hrvatskoj je još jako puno onih koji se i dalje mogu zaraziti i maksimalni oprez i odgovornost svakoga od nas su nužni dok ne cijepimo velik dio najugroženijih. No, ovako velik pad jako ohrabruje i govori da je vrijeme da ukinemo zabrane rada restorana, kafića, teretana, bazena i sl. koje nemaju velik učinak na brzinu širenja epidemije, a vrlo su štetne u brojnim drugim aspektima.
