Sign in
Sign in
Recover your password.
A password will be e-mailed to you.
Trend
- Split University Choir ‘Silvije Bombardelli’
- Akademik Ivan Golub: Bog čovjeku daruje slobodu
- Sufijska mudrost: Mudrac koji je nosio kamenje
- Povijest i značenje ćilima
- Željko LOVRIĆ: Čovjek, Svećenik, Umjetnik
- Ivan ĆELIĆ: Potencijalna biološka veza između kanabisa i psihoze
- Iz povijesti Bosanske Posavine
- Na svom ćilimu
- Robert D. KAPALAN: Osveta geografije
- Veljko KRULČIĆ: MAUROVIĆ – od Mula do Mula
- RAMACHANDRAN V.S.: Pričljivi mozak
- Dražen ZETIĆ: Kraljica
Brzina ekonomskog oporavka nakon recesija nam nije jača strana. U krizi 2008. tek smo u 2015. pristigli na razinu BDP – a iznad pretkrizne, dok je većina ostalih zemalja to uspjela ostvariti u 2010. i 2011.
Ne samo da smo kao Grčka i Italija kaskali za ostatkom EU-a, već smo isto kao i oni značajno se zadužili i svejedno nismo producirali adekvatan ekonomski rast (Grčka je bankrotirala u međuvremenu).
Ne leže nam recesije, jer nam ne leže ni reforme. Mislim da je riječ “reforma” na ovim prostorima toliko upotrebljavana u zadnjih 30 godina da je u potpunosti izgubila svoj smisao. Reforma (njem. Reform ili franc. réforme, prema lat. reformare: preobraziti, preinačiti). Znatnije preoblikovanje neke strukture (sustava, institucije i dr.) radi poboljšanja ili modernizacije.
I u tom grmu leži zec – ne želimo se mijenjati, jer glavnim igračima u društvu to odgovara. Rentijerska ekonomija koja ovisi o turizmu, državnim subvencijama/poticajima, fondovima iz EU, te naravno dotacijama iz inozemstva. Kada bi ogolili ekonomiju od ovih dijelova, vidjeli bi da samo mali postotak građana Hrvatske je na tržištu i o njima ovisi proračun i daljnji napredak.
Upravo te građane trebamo dodatno osloboditi poreza i nameta, inače e put oporavku biti dug. EK i Vlada najavljuju oporavak – da, samo na kojim ekonomskim osnovama? Mijenjamo li se uistinu ili ide sve po starom?

Tekstovi Uredništva, gostujućih autora ili iz drugih medija.