Drago Krpina: PLENKOVIĆ BI NAHVAO, BIRAČI BI NAZBILJ
Početak priprema za unutarstranačke izbore u HDZ-u zaokuplja pažnju kako stranačkog članstva tako i hrvatske najšire javnosti. Aktualni stranački predsjednik bez zadrške koristi prednosti čelne stranačke funkcije tako što na različitim stranačkim obljetnicama, poput one jučer u Splitu, drži predizborne govore, razmještajući svoje potencijalne protukandidate u drugi red, bez mogućnosti da se i oni obrate članstvu. Jedna od glavnih tvrdnji koje aktulni stranački predsjednik izriče u pohvalama samom sebi jest kako je za njegova predsjednikovanja HDZ vratio svoje privremeno izgubljeno biračko tijelo
Početak priprema za unutarstranačke izbore u HDZ-u zaokuplja pažnju kako stranačkog članstva tako i hrvatske najšire javnosti. Aktualni stranački predsjednik bez zadrške koristi prednosti čelne stranačke funkcije tako što na različitim stranačkim obljetnicama, poput one jučer u Splitu, drži predizborne govore, razmještajući svoje potencijalne protukandidate u drugi red, bez mogućnosti da se i oni obrate članstvu. Jedna od glavnih tvrdnji koje aktulni stranački predsjednik izriče u pohvalama samom sebi jest kako je za njegova predsjednikovanja HDZ vratio svoje privremeno izgubljeno biračko tijelo.
Brojke ga, međutim, neumoljivo demantiraju. Za ilustraciju: na izborima za Hrvatski sabor 2000. god. kad je HDZ doživio svoj prvi izborni poraz HDZ je osvojio gotovo sto tisuća glasova više (770 000) nego li što ih je HDZ osvojio 2016. na parlamentarnim izborima pod njegovim vodstvom (695 000).
Trenutačno biračko tijelo HDZ kreće se oko petsto tisuća glasova. To je otprilike broj glasova koje je Kolinda Grabar Kitarović dobila u prvom krugu predsjedničkih izbora. Potvrda te pretpostavke može se jasno prepoznati i u izbornim rezultatima za Europski parlament 2019.. Tom prigodom HDZ je pod njegovim, Plenkovićevim, vodstvom dobio 244 000 glasova, s dvostruko manjom izlaznošću nego na predsjedničkim izborima. S priličnom sigurnošću može se pretpostaviti da je na EU izboroma izlaznost bila ista kao i na predsjedničkim izborima (dakle dvostruko veća), i broj glasova koje bi dobio HDZ bio bi dvostruko veći, što bi bilo opet približno petsto tisuća glasova. Dakle, računica je jednostavna: HDZ je od 2016. kad ga je preuzeo Plenković izgubio oko dvjesto tisuća glasova. Dakle, Plenkovićeva tvrdnja kako je on ponovno okupio, privremeno izgubljeno, HDZ-ovo biračko tijelo gruba je neistina i tlapnja pusta. Stanje stvari, kao što brojke pokazuju, upravo je suprotno. Ovomu treba dodati da svi znakovi, uključujući i najnovije ankete, pokazuju da se biračko tijelo HDZ-a kojeg vodi Plenković sa svojim odabranim društvom, i dalje intenzivno osipa.
Čak da HDZ, na čelu s Plenkovićem, zadrži sadašnje biračko tijelo do slijedećih parlamentarnih izbora to bi mu omogućilo najviše četrdesetak zastupnika u Hrvatskom saboru. S takvim izbornim rezultatom, uz uništeni koalicijski potencijal (osim kad je riječ o Pupovcu, Sauchi, te Bandićevoj žetonskoj stranci i HNS-u koje će na slijedećim izborima definitivno nestati s političke scene), HDZ-u, na čelu s Plenkovićem ostaju dvije mogućnosti: koalicija s Bernardićevom „revolucionarnom gardom“ ili odlazak u oporbu.
Jedino što bi moglo dovesti do ponovnog okupljanja stranačkog biračkog tijela i značajnog povećanja koalicijskog potencijala HDZ-a jest odlazak Plenkovića s čela stranke i izbor novog stranačkog čelništva prirodno ukorijenjenog u HDZ-ovu izvornu politiku čiji je arhitekt predsjednik Tuđman.
Prigodničarsko pozvanje padobranaca u HDZ-u na predsjednika Tuđmana postalo je kontraproduktivno jer ljudi zdravom pameću zaključuju da ih se pokušava prevesti žedne preko vode.
Pokazalo se to u dvama izbornim porazima HDZ-a u samo pola godine.
Umjesto da se aktualno stranačko vodstvo, na čelu s Plenkovićem, suoči s činjenicama i preuzme odgovornost, oni samohvalama dodatno iritiraju birače udaljavajući ih u sve većem broju od HDZ-a.
Nikakavim političkim glamurom, grandioznim (pokadkad grotesknim) političkim gestama i gimasama na velikoj europskoj sceni, hrvatske birače (srećom) više nije moguće impresionirati.
Umjesto dosadašnje stranačke politike nahvao, novo vodstvo HDZ-a mora hrvatskim građanima na njihova životna pitanja ponuditi uvjerljive odgovore i rješenja nazbilj. Primjerice kako obraditi milijun hektara neobrađene hrvatske zemlje i zaustaviti žalosno i, kako se sada čini, nezaustavljivo umiranje hrvatskog sela ali i naroda u cjelini.
Dosadašnje vodstvo i politika nahvao (i treći uzastopni poraz) ili novo vodstvo i politika nazbilj (i mogući povratak povjerenja birača), toj je pitanje!?
19. siječnja, 2020.
Drago Krpina