Dragutin Antun Parčić

Na današnji je datum 1832. rođen hrvatski jezikoslovac Dragutin Antun Parčić (Vrbnik na Krku, 26. V. 1832 – Rim, 25. XII. 1902). Završio je bogosloviju u Zadru. Radio kao profesor, boravio u mnogim samostanima; 1876. odobren mu je izlazak iz franjevačkoga reda trećoredaca i imenovan je kanonikom u Zavodu sv. Jeronima u Rimu.

– Parčić je bio svestran, bavio se tiskarstvom, botanikom, zemljopisom, astronomijom, prevođenjem, bio je pionir hrvatske fotografije; od 1859. okušao se na svim područjima fotografije, sve do snimanja s pomoću mikroskopa i teleskopa (tri faze pomrčine Sunca, 1861).

Glavni su mu prinosi glagolizmu i leksikografiji. Priredio je izdanje glagoljskoga »Misala« i »Obrednika« (1893) na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Njegov je jezikoslovni rad na tragu zagrebačke filološke škole i u oporbi hrvatskim vukovcima.

Izišlo mu je više izdanja hrvatsko-talijanskoga i talijansko-hrvatskoga rječnika. »Rječnik hrvatsko-talijanski« iz 1901. god. (pretisak 1995) plod je velike skrbi za hrvatski leksik, bogat novotvorenicama i prevedenicama, ali i riječima skupljenima u narodu.

Hrvatska gramatika na talijanskome (»Grammatica della lingua slava /illirica/« , 1873, 1878) izišla je u francuskom prijevodu u Parizu 1877. Ostali su nezavršeni staroslavenska gramatika i »Rječnik latinsko-glagolski« kao dokazi velika truda njihova autora na očuvanju i oživljavanju hrvatske glagoljske baštine.
(izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020)

Izabrane radove i pisma Dragutina Antuna Parčića i Marcela Kušara u našoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti priredile su Silvana Vranić i Lada Badurina: https://tinyurl.com/SHK-Parcic-Kusar, a o novocrkvenoslavenskome jeziku njegova misala iz 1893. čitajte u knjizi Vere Blažević Krezić »Književnimi radnjami za Crkvu i Domovinu«: https://tinyurl.com/Knjizevnimi-radnjami