Đuro Vidmarović: ROMAN KRŠĆANSKOG NADAHNUĆA

Mlada spisateljica Rose L. Harper (Branka Martinović) skrenula je pozornost na svoj
književni rad s dva romana: “Nevidljiva ljepota“ („Naklada Bošković, Split, 2020 i „Dar“ objavljen prošle godine kod istog nakladnika. Autorica pripada mlađoj skupini književnih talenata koje nam je dala Bosna i Hercegovina (Mato Mandić, Joso Živković, Dražen Zetić, Nevenka Nedić..). B. Martinović je rođena 1989. u Varešu, lijepome gradu koji sam imao sreću posjetiti prije nekoliko godina u upoznati tamošnji moderni multidisciplinarni školski centar što su ga sagradili i vode ga oci Salezijanci. Blizu je i čarobna Kraljeva Sutjeska

Sada je stanovnica Popovače, dakle Moslavka i time moja suzavičajnica jer je Moslavina moj drugi zavičaj. Po zanimanju je magistra ekonomije, analitičarka društvenih kretanja i spisateljica. Prvi roman B. Martinović , „Nevidljiva ljepota“, obrađuje delikatnu temu trgovine ljudima ispričanu iz perspektive analitičarke u tajnoj službi. Autorica se usredotočuje na međuljudske odnose, ljubav, mržnju, oprost, borbu za pobjedu dobra, ustrajnost u vjeri i vrijednostima života. Roman je vrijedan prilog hrvatskoj književnosti kršćanskog nadahnuća.

U drugome romanu „Dar“ B. Martinović radnju smješta u vrijeme sadašnje, s nekoliko epizoda povratka u prošlost. Razrađuje trajnu temu u književnosti: utjecaj prošlosti na sadašnjost. Roman ima 33 poglavlja (Kristove godine) koja predstavljaju život glavnog junaka Jakova Petrića. Svako poglavlje ima svoj naziv u vidu citata, a naziv “Dar” ne odnosi se samo na jedan dar. Roman je obiteljska saga obitelji Petrić sa svojim glavnim likovima kroz čiju se priču otvaraju mnoga pitanja, pa i priča o trgovini ljudima, umjetne oplodnje, prenatalne dijagnostike i medicinskih postupaka.

Lik Jakova Petrića, na predmetno-tematskoj razini vezan je uz starije segmente
hrvatske književnosti: „Samozatajni i uspješni Jakov Petrić seli se iz Grada u Dolinu gdje ga, s jedne strane, čeka život u malom mjestu u kojem ljudi moraju naučiti nenametljivo živjeti jedni uz druge, a s druge strane, poneka tajna koja uključuje druge strane priče. Ubrzo po dolasku u Dolinu, Jakov dobiva anonimno pismo koje mijenja njegovu obiteljsku povijest…“ Kako stoji u pogovoru, roman problematizira mnoga pitanja oko kojih se i u životu raspravlja s nepomirljivim argumentima. Evo nekih pitanja: „Koji je najveći doprinos miru u svijetu?

Zlo se plaća, a ljubav je besplatna, zašto ljudi biraju prvo? Čemu dati prednost: djetetovu pravu na život ili ženinu pravu na raspolaganje njegovim životom? Ima li dijete pravo biti začeto na dostojanstven način, u bračnom činu ljubavi svoga oca i majke? Jesu li majka i otac jedini bitni za djetetovo najsigurnije okruženje za tjelesni, psihološki i duhovni razvoj ili su to – dva oca? Je li prirodno da zamrznute spolne stanice mogu izokrenuti prirodni slijed stvarnosti, pa unuk može postati starijim od djeda?“

Autorica na neka pitanja izravno i jednostavno odgovora: „Ako čovjek ispravno živi (čineći dobro, a izbjegavajući činiti zlo) u svojoj svakidašnjici, to je njegov doprinos miru na svijetu. Ne mora napraviti nikakvo veliko i spektakularno djelo. Treba samo živjeti i rasti u svakidašnjici. Spektakularna djela ne nastaju odjednom, njima prethodi mnogo manjih, dosta osrednjih i ponešto velikih djela. A ako ne znamo učiniti djelce, kako ćemo stvoriti veliko djelo… Ništa ne može potpuno zatomiti čovjekovu žudnju za Životom. … Treba učiti živjeti s patnjom, to nije laka škola, treba dopustiti Svjetlosti da uđe u naš život da patnja uskrsne i osvijetli nas iznutra.“

Đuro Vidmarović i Branka Martinović u emisiji Laudato TV: „Susret u Riječi“
Dakle, pred nama je novo djelo eminentno kršćanke etičke orijentacije.
Sa zadovoljstvom sam ugostio Branku Martinović u emisiji „Susret u Riječi“ što ju vodim i uređujem na Laudato TV. Preporučam svim ljudima koji vole dobri u poučnu književnost oba romana Rose L. Harper, odnosno Branke Martinović.