Glagoljica i brojevi – Hrvatska abeceda
Sricanje glagoljaških slova zapisao je, zajedno s odgovarajućim brojčanim vrijednostima, George d'Esclavonie (Juraj iz Slavonije, ~1355.-1416.), glagoljaški svećenik i sveučilišni profesor na sveučilištu Sorbonne u Parizu (njegovi se rukopisi čuvaju u Državnoj knjižnici u Toursu u Francuskoj. U popratnom je tekstu napisao: Istud alphabetum est Chrawaticum – Ovo je hrvatska abeceda)
Sricanje glagoljaških slova zapisao je, zajedno s odgovarajućim brojčanim vrijednostima, George d’Esclavonie (Juraj iz Slavonije, ~1355.-1416.), glagoljaški svećenik i sveučilišni profesor na sveučilištu Sorbonne u Parizu (njegovi se rukopisi čuvaju u Državnoj knjižnici u Toursu u Francuskoj. U popratnom je tekstu napisao: Istud alphabetum est Chrawaticum –Ovo je hrvatska abeceda)
Tablica hrvatskog glagoljaškog pisma kako ju je zapisao Juraj Slovinac (Juraj iz Slavonije, George d’Esclavonie), rukopisom, koncem 1390-ih u Parizu, na čuvenom sveučilištu Sorbonne. Juraj je napisao Istud alphabetum est chrawaticum (Ovo je hrvatska abeceda!), vidjeti okvir u dnu tablice. Broj iznad slova Jus je 5000, a ne 4000, budući da se 5 u to vrijeme pisalo slično onome kako se danas piše 4 (informacija Darija Tikulina iz Zadra).
Primijetite da se glagoljaška slova prirodno pojavljuju u skupinama od devet; najprije je tu devet glagoljaških slova koja predstavljaju 1, 2,…, 9 (az – zemla), zatim 10, 20,…, 90 (izhe – pokoi), zatim 100, 200,…, 900 (r’ci – ci), i konačno tisuće koje počinju s,1000 (črv). Prirodno je pretpostaviti, slijedeći tu shemu, da je proto-glagoljica imala devet vrijednosti za tisuće, a ne samo pet (črv, sha, jer, jat, jus, jest-je): 1000, 2000,…, 9000. Drugim riječima, izgleda da je proto-glagoljica imala ukupno četiri skupine od po devet slova:
9 x 4 = 36 glagoljaških slova.
Ta informacija potječe od Darija Tikulina iz Zadra, koji ima svoju vlastitu rekonstrukciju triju slova hrvatske glagoljice za specijalne zvukove, koji su davno izašli iz pisane prakse. Gosp. Tikulin također govori da je Šimun Kožičić Zadranin (ili Benja; oko 1460.-1536.) u svojoj glagoljaškoj knjizi Knjižice od žitja rimskih arhireov i cesaro, tiskanoj u Rijeci 1531., rabio glagoljaško slovo jus u značenju broja 5000 (na stranici 3, redak 5 odozdo):
..od slozenija mira *Jus*R*P*Z* (i.e. “…5199 od stvaranja svijeta”)
Šimun Kožičić Zadranin, biskup modruški , Knjizice od zitija rimskih arhiereov i cesarov (dio naslovne stranice)
croatianhistory.net
Preveo: D.J.L.