Glagoljica u Humu
Roč i Hum kao središta glagoljaštva, hrvatske srednjovjekovne pismenosti i književnosti, svoje korijene vuku iz 9. stoljeća. 863. godine, bizantski car šalje sv. braću Ćirila i Metoda da šire bogoslužje među moravskim Slavenima. Prevodeći pismo iz latinskog na staroslavenski, Ćiril je izumio pismo glagoljicu. Glagoljica se trajno zadržala kod Hrvata u Istri i primorskim krajevima kao crkveno pismo, ali se koristila i u administrativnim i komunalnim poslovima i književnosti. Popovi glagoljaši su pismom svjedočili o tradiciji, čuvajući vjeru, jezik i običaje svoga naroda približavajući istovremeno kulturna ostvarenja ondašnje razvijene Europe. U Humu se glagoljica koristila do početka 20.stoljeća
Roč i Hum kao središta glagoljaštva, hrvatske srednjovjekovne pismenosti i književnosti, svoje korijene vuku iz 9. stoljeća. 863. godine, bizantski car šalje sv. braću Ćirila i Metoda da šire bogoslužje među moravskim Slavenima. Prevodeći pismo iz latinskog na staroslavenski, Ćiril je izumio pismo glagoljicu. Glagoljica se trajno zadržala kod Hrvata u Istri i primorskim krajevima kao crkveno pismo, ali se koristila i u administrativnim i komunalnim poslovima i književnosti. Popovi glagoljaši su pismom svjedočili o tradiciji, čuvajući vjeru, jezik i običaje svoga naroda približavajući istovremeno kulturna ostvarenja ondašnje razvijene Europe. U Humu se glagoljica koristila do početka 20. stoljeća.
NAUČITE GLAGOLJICU:
Glagoljski će vam spomenici biti bliži i s većom ćete ih radošću i žarom “otkrivati” i pamtiti uzmognete li ih sami pročitati, barem neke od njih one napisane jasnijim i jednostavnijim pismenima. Naučite stoga glagoljska slova, potrudite se, veliko će biti vaše zadovoljstvo a i korist od tog znanja. Upamtite nekoliko osnovnih naputaka koje će vam pomoći u čitanju glagoljskih tekstova:
- U toku milenijskog razvoja glagoljice oblikovalo se više tipova tog pisma od kojih je najstarija obla glagoljica, kojom su pisani spomenici do početka XII. st. Najviše glagoljskih spomenika od XII. do XV. st. napisano je uglatom glagoljicom (tzv. ustavom i poluustavom). Od XV.st. se u svakodnevnoj praksi, posebno u administraciji, sve više upotrebljava glagoljski kurziv.
U priloženoj tablici uz latinska slova naći ćete slova oble glagoljice, s kakvima ćete se najčešće susretati na humskim spomenicima i u Aleji glagoljaša kao i uopće na glagoljskim natpisima. Uz glagoljska slova navedeni su i njihovi nazivi.
- Glagoljica nema posebnih znakova za brojeve, već slova prema svom mjestu u azbuci imaju i brojne vrijednosti (navedene su u tablici). Da bi se označilo kada se slova upotrebljavaju kao brojevi, ispred i iza slova-brojke stavlja se točka a iznad crta.
U brojnom sistemu glagoljice brojevi se pišu tako da najprije dolaze tisuće, zatim stotine, iza njih desetine i na kraj su jedinice. Tako se npr. broj 1483 (godina tiskanja hrvatskog Prvotiska) piše Jedino se brojevi od 11 do 19 pišu tako da jedinice dolaze prije desetina. Npr. broj 14 piše se . Brojevi s više tisuća najčešće se pišu tako da se ispred znaka za tisuću ili za dvije tisuće napiše znak za onoliko jedinica koliko u broju ima tisuća. Npr. 4000 pisat ćemo…
- U glagoljskim tekstovima neke su riječi napisane skraćeno tako da su napisana samo njihova prva slova ili samo neka slova u riječi, a ostala su slova izostavljena. Iznad mjesta gdje su izostavljena slova povučena je crta.
- U glagoljskom pismu često se javljaju tzv. ligature, koje nastaju preklapanjem istovrsnih ili sličnih dijelova susjednih slova, tj. nekom vrstom sažimanja dva, tri ili, rjeđe, četiri slova u jedan znak.
- Kad naučite raspoznavati glagoljska slova, neka vas ne obeshrabri ako ne uspijete pročitati svaki glagoljski tekst, natpis i grafit, svaku riječ i svako slovo. U razna vremena i razni autori neka su slova pisali različito, što današnjim čitačima predstavlja teškoće. S malo truda i mnogo mašte otkrit ćete ipak davnašnju poruku i obradovat joj se.
Izvor: www.hum.hr