Hagiologija. Kultovi u kontekstu
Hrvatsko hagiografsko društvo Hagiotheca osnovano je 2005. godine kao interdisciplinarna udruga znanstvenika iz humanističkih i srodnih disciplina sa ciljem izučavanja svetačkih kultova i fenomena svetaštva na prostoru današnje Hrvatske, s naglaskom na ulozi koju je hagiografija imala u društvenom, političkom i kulturnom životu kroz povijest. Hagiotheca je do danas objavila dva biltena u elektronskom obliku, a 2005. godine organizirala je i svoj Prvi međunarodni skup pod naslovom Hagiografija: Historiografija, izvori i metode
Hrvatsko hagiografsko društvo Hagiotheca osnovano je 2005. godine kao interdisciplinarna udruga znanstvenika iz humanističkih i srodnih disciplina sa ciljem izučavanja svetačkih kultova i fenomena svetaštva na prostoru današnje Hrvatske, s naglaskom na ulozi koju je hagiografija imala u društvenom, političkom i kulturnom životu kroz povijest. Hagiotheca je do danas objavila dva biltena u elektronskom obliku, a 2005. godine organizirala je i svoj Prvi međunarodni skup pod naslovom Hagiografija: Historiografija, izvori i metode.
Skup je u Salonu od zrcala dubrovačke Narodne knjižnice otvoren uvodnim predavanjem Gábora Klaniczaya, jednog od vodećih svjetskih stručnjaka na području hagiografije, koji je na primjerima iz razdoblja od 13. do 15. stoljeća prikazao način na koji su izviješća o čudesnim izlječenjima konstruirana u sudskom kontekstu postupaka kanonizacije. Skup je nastavljen trosatnim okruglim stolom, na kojem je sudjelovala većina izlagača s kratkim predavanjima na temu historiografije, nudeći presjek kroz povijesne discipline, odnosno regije. Bio je to uvod u kasnija izlaganja, koji je na samom početku potaknuo rasprave i uspostavio poveznice među različitim polazištima u bavljenju hagiografijom.
U Zborniku će biti okupljeni stručni članci utemeljeni na dužim izlaganjima skupa, a teme obuhvaćaju: interdisciplinarna istraživanja kultova svetaca, svetačke i hodočasničke medaljice, građu državne administracije kao izvor za hagiografska istraživanja, metodologiju proučavanja hagiografskog teksta, korištenje reformacijskih tekstova kao hagiografskih izvora, vezu između materijalne kulture i historiografije, povijesno-umjetnički aspekt svetačkih kultova s primjerima iz arhitekture i likovne umjetnosti te mogućnost izučavanja povijesti zdravstvene kulture kroz materijalne izvore, odnosno zavjetne darove svecima zaštitnicima u cilju izlječenja od različitih bolesti. Posebni tematski blokovi posvećeni su svecima zaštitnicima u povijesnom kontekstu te ulozi hagiografije u liturgiji i crkvenoj glazbi, a u završnom dijelu skupa predstavljena su dva hagiotopografska projekta: istraživanje svetačkih kultova na otoku Rabu i Hagiotopografija Konavala.
Zbornik je opremljen većim brojem grafičkih priloga u boji.
Izvor: leykam-international.hr