Hrvatska – domovina sv. Jeronima

1600. je obljetnica smrti sv. Jeronima, jednog od najpoznatijih i najznačajnijih svjetskih velikana rođenih u našem kraju. Blagdan ovog velikana kršćanske vjere, kulture i svekolike europske civilizacije slavimo 30. rujna, na dan kad je umro 420. godine. Pokopan je ispod glavnog oltara čuvene bazilike Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu.

A stoljećima se raspravlja gdje se uistinu nalazi njegovo rodno mjesto Stridon. Kako dosad najuvjerljivije dokazuje pavlin Josip Bedeković u svojoj knjizi, Stridon bi doista mogao biti današnja Štrigova u Međimurju. Naime, rimska pokrajina Dalmacija toga vremena kad se sv. Jeronim ili Jerolim rodio, sezala je do granica današnjega Međimurja. Pa, iako je možda sv. Jeronim i bio romanizirani Ilir ili Rimljanin, zasigurno, mi današnji baštinici toga svetog tla s kojeg je potekao, možemo biti ponosni da je čovjek takvoga kova, od Boga pozvan da Njegovu riječ vjerodostojno objavi na latinskom pismu i jeziku, rođen baš na našoj zemljici.

Zamislimo da je sv. Jeronim naš suvremenik, vjerojatno bi danas zavapio: „Oprosti mi Bože jer sam Međimurec!” A danas, pak, kad u Štrigovi, tom malom međimurskom mjestu, vidimo velebnu crkvu njemu posvećenu, koja se poput katedrale izdiže  s dva zvonika, pomislimo: „Mogao bi to doista biti njegov rodni kraj! Vjerojatno se baš tu i rodio naš sveti Jeronim!”.

Njemu u čast podignute su i mnogobrojne crkve diljem domovine i dijaspore: od zagrebačkog Maksimira, Rijeke, Šibenika i Visa do Slanoga i Herceg Novog. Ali, dovoljno je spomenuti Hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu u kojemu su od 15. stoljeća naovamo stasale generacije naših svećenika i intelektualaca pa da shvatimo kolika je baština sv. Jeronima u našem narodu.

Mada se o sv. Jeronimu misli kao o nekom čovjeku nagle naravi, nekom žestokom tko se teško kontrolirao, koliki je stvarni značaj imao još i u svoje vrijeme, najbolje opisuju snažne riječi njegova velikog suvremenika sv. Augustin u Poslanici sv. Ćirilu:

„On je zacijelo onaj Samuel, koji, batinama odvraćen od ispraznog studiranja književnosti, biva određen za službu Svetome pismu. U svjetlu njegova lica po naputku Božje milosti vidjeli smo svjetlo oba Zavjeta. U snazi njegove ruke raspršen je najveći dio krivovjernika. Prevodeći slavnom vrlinom oba Zavjeta s hebrejskog jezika na grčki kao i na latinski, dodijeljujući ih zauvijek potomcima, objašnjavajući zagonetke i nejasne i zamršene tmine, pripremajući niz službi crkvenim dužnosnicima, izgradio je gotovo cijelu Crkvu. Stoga se pokazuje jasno velikim u dubini neizrecive mudrosti. Plemenite znanosti tako je savršeno poznavao da mu, prema kazivanju svih, nitko dosad nije bio ravan. U poznavanju Svetoga pisma nisam nikada nikoga upoznao koji bi mu bio ravan kao što sam se uvjerio na temelju svojih poslanica koje sam mu slao. Znao je jezike i pismo Hebreja, Grka, Kaldejaca, Perzijanca, Medijaca, Arapa i gotovo svih naroda, kao da je rođen i obrazovan među njima. Što da kažem više? Nijedno ljudsko biće nikada nije znalo ono što je Jeronim znao.”

Napomenimo i da je sv. Jeronim jadan od četiri velika zapadna crkvena oca, uz svete Ambrozija, Augustina i Grgura Velikog. Na Tridentinskom saboru proglašen je crkvenim naučiteljem. U hijerarhiji Crkve – ovu najveću titulu u dvije tisuće godina Crkve steklo je samo trideset svetaca. Znamo da je najveća njegova zasluga u tome što je preveo Bibliju s hebrejskog i grčkoga na latinski. Njegova Vulgata bila je jedini od Crkve odobreni prijevod koji se koristio stoljećima i postao kamen temeljac europske kulture.

Hrvatska – domovina sv. Jeronima predsjedala je ove 2020. godine Vijećem Europske unije, baš u godini kada slavimo 1600. obljetnicu rođenja za Nebo našega sv. Jeronima! Nije to slučajno! Trebao bi to biti poziv Europi da se vrati svojim kršćanskim korijenima, a na svakom graničnom prijelazu, na ulazu u našu zemlju i aerodromu trebalo bi pisati: Hrvatska – domovina sv. Jeronima! 

 

Izvor: hkm.hr

  • Biram DOBRO

    Tekstovi Uredništva, gostujućih autora ili iz drugih medija.

    Related Posts

    PREDAVANJE: Stoljeća trajanja i stoljeće zaborava: kotorske bratovštine pijeteta, milosrđa, dobre smrti 

    Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije u svome redovitom programu organizira predavanje „Stoljeća trajanja i stoljeće zaborava: kotorske bratovštine pijeteta, milosrđa, dobre smrti (O kotorskim flagelantima uz 800. obljetnicu…

    Darko PAVIČIĆ: Duhoviti status župnika iz Boke: Biskupi dolaze i odlaze, ja ostajem…

    Podvale biskupu da sam za njega napisao: ‘Od kuge, gladi, rata i ove osobe – biskupa – oslobodi me Gospodine!’ I da sam to objavio na Facebooku… Biskup, s pravom,…

    Odgovori

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

    This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

    You Missed

    Proslava tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva (I. dio)

    Proslava tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva (I. dio)

    Adrien CANDIARD: Fanatizam

    Adrien CANDIARD: Fanatizam

    Kako su Tito i komunisti Boku trajno oteli Hrvatima i predali Crnogorcima

    Kako su Tito i komunisti Boku trajno oteli Hrvatima i predali Crnogorcima

    Amos OZ: Isus i Juda

    Amos OZ: Isus i Juda

    Ivan ĆELIĆ: I biti sam ima svojih prednosti

    Ivan ĆELIĆ: I biti sam ima svojih prednosti

    Anđelko MIJATOVIĆ: The Croats and Croatia in Time and Space

    Anđelko MIJATOVIĆ: The Croats and Croatia in Time and Space