Hrvatska ima 22.000 milijunaša i milijun građana na rubu gladi

Izvor: pixabay.com
0
Prag rizika od siromaštva za obitelj s dvoje djece je 4375 kuna

Hrvatska ima 22 tisuće milijunaša koji na svojim štednim računima u banci imaju čak 56,3 milijarde kuna gotovine. Iznos je to koji otprilike odgovara polovini godišnjeg državnog proračuna.

Uz to, oko 44 tisuće građana na štednji ima između pola milijuna i milijun kuna, oko 273 tisuće građana u bankama ima štednju u iznosu između 100.000 i 500.000 kuna, a prosječna je vrijednost njihove ušteđevine oko 223 tisuće kuna. Velika većina hrvatskih štediša – njih 2,7 milijuna – na računima ima manje od 10 tisuća kuna, u prosjeku 9739 kuna. I tu je samo riječ o onima čiju je štednju u bankama u Hrvatskoj mogao analizirati HNB. Posve je jasno da je velik broj onih koji svoje anonimne račune imaju u stranim bankama, u poreznim oazama… a ima i onih koji svoj zakonito ili nezakonito stečeni imetak drže podalje od očiju javnosti u obliku deponiranih dragocjenosti, ponajprije zlata.

S druge strane, u Hrvatskoj je 115 tisuća osoba koje nekako preživljavaju s manje od 23 kune dnevno. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je oko 19 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti čak 29 posto građana, pokazali su rezultati ankete o dohotku stanovništva koju je proveo Državni zavod za statistiku.

Najgore na istoku

Najniže procjene stopa rizika od siromaštva zabilježene su u Zagrebu (9,8 posto) te Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji (11,9 posto), a najviše u Brodsko-posavskoj (35,9 posto), Virovitičko-podravskoj županiji (33,4 posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (31,9 posto). Prosječno, u Hrvatskoj svaki peti građanin živi bez mogućnosti da plati hranu, režije i krov nad glavom.

– Prag rizika od siromaštva lani je za jednočlano kućanstvo iznosio 25.000 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 52.500 kuna na godinu. Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s 20 posto na 31 posto. Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi čak 45 posto, upozoravaju u DZS-u.

Tolikom broju siromašnih građana pridonosi i porazna činjenica o 234 tisuće nezaposlenih, 329 tisuća blokiranih i desetak tisuća onih koji rade, a ne primaju plaću. Zbog ovrha ili kredita ljudi gube sve što su imali i nerijetko postaju beskućnici. Banke i vjerovnici uzimaju im sve što im je preostalo i zbog toga je jedna četvrtina građana u ekstremnom siromaštvu. Velik dio njih su umirovljenici.

– Bogataša nam, dakle, ne nedostaje. Samo na temelju javnih podataka, svaki od domaćih milijunaša u prosjeku na svojim bankovnim računima ima 2,54 milijuna kuna, iznos za koji u Hrvatskoj, uz prosječnu plaću, treba raditi 40 godina, a uz novu minimalnu plaću stotinu godina – upozorava Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Socijalna nepravda

Zaklada Bertelsmann Stiftung izračunala je indeks socijalne pravde za 2016. godinu i smjestila Hrvatsku na skromno i jadno 19. mjesto.

– Ma, rekao bi optimist, to je za 27 zemalja EU-a posve dobro mjesto prema sredini. No, pesimist bi počeo proučavati kako se računa socijalna pravda i otkrio da su za tako nizak plasman Hrvatske krivi – stari. Naime, po siromaštvu starijih osoba Hrvatska je na 23. mjestu s 31,9 posto, dok su hrvatska djeca na puno boljem 15. mjestu s 28,2 posto, što je još uvijek daleko više od europskog prosjeka. Najgori smo u prevenciji siromaštva starijih od 65 godina. No, dok Europa bilježi porast siromaštva djece, a pad siromaštva starijih, u Hrvatskoj je to posve obrnuto. U samo četiri zemlje stariji su ljudi vrlo visoko zastupljeni u kategoriji “ozbiljnog siromaštva”. Uz sve to već sljedeće godine možemo očekivati sramotan pad. Naime, sveobuhvatna porezna reforma i manjak proračunom predviđenih politika solidarnosti Hrvatsku pretvaraju u visoko rizičnu zemlju.

Bogatima se daje, siromašne ignorira.

Mirovine se dižu samo tzv. povlaštenima, onima koji su već dobili svoju mirovinu na temelju nekog posebnog zakona i privilegija. Novim usklađivanjem mirovina izjednačuju se oni koji su crnčili 40 godina i oni koji su mirovinu stekli s 20 godina staža. Ima i onih koji bi ukinuli minimalne plaće i mirovine, pa sve podredili zakonima preživljavanja – kaže Jasna A. Petrović.

Eduard SOUDIL

 

 

RADNO NEAKTIVNIH 1,7 MILIJUNA I 704 OSOBNA BANKROTA GRAĐANA

Aktualni statistički pokazatelji upozoravaju da u Hrvatskoj živi 3.600.000 radno sposobnih ljudi. 1.392.235 je zaposlenih, dok je 234.000 nezaposlenih. Neaktivnog stanovništva koje ne privređuje je 1.700.000. Zbog katastrofalne financijske situacije i nagomilanih dugova više od 700 građana posegnulo je za krajnjim rješenjem – proglašavanjem stečaja. Prema podacima Fine, takav su zahtjev uputila 704 Hrvata, a najviše ih je u Zagrebu (378), slijedi Osijek sa 64 stečaja, Pula s 48 te Rijeka s 38. Na popisu su i Virovitica (20), Slavonski Brod (6), Požega (5) i Vukovar s četiri zahtjeva za stečaj potrošača.

OTVORENO 19 SOCIJALNIH SAMOPOSLUGA

Zbog sve više hrvatskih građana koji su već u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, u Hrvatskoj je otvoreno i 19 socijalnih samoposluga. S druge strane, podaci govore da se godišnje uništi između 300 i 400 tisuća tona hrane ili prosječno 90 kilograma po stanovniku. Kada bi se iskoristilo samo 100 tisuća tona, bilo bi dovoljno za sve koji si ne mogu priuštiti potrebne obroke.

Izvor: www.glas-slavonije.hr

 

 

 

 

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.