Hrvatski dužnosnici u RS-u uložili veto kako bi spriječili legaliziranje otimanje zemljišta Hrvatima i Crkvi

Klub Hrvata u vijeću naroda Republike Srpske okupljen oko vijećnika Hrvatskog narodnog sabora BiH pokrenuo je u četvrtak mehanizam povrede vitalnog nacionalnog interesa zaustavivši stupanje na snagu zakona o uzurpaciji u ovome entitetu čime bi bilo trajno oteto zemljište koje su vlasti između dva Svjetska rata pa sve do 1955. oduzimale tamošnjim Hrvatima i Katoličkoj Crkvi.

Narodna skupština Republike Srpske donijela je potkraj prošloga tjedna ‘Zakon o uzurpiranju i i dragovoljačkim kompetencijama’ kojim se uređuje pravo na posjed i korištenje zemljišta koje je u razdoblju od 1912. do 1918. najprije dodjeljivano srpskim i crnogorskim dragovoljcima iz balkanskih i Prvog svjetskog rata, kao i na zemljište koje su vlasti iz prve i druge Jugoslavije oduzimale privatnim osobama i Katoličkoj Crkvi.

Procjenjuje se da je na taj način oduzeto više stotina hektara zemljišta, pri čemu su najviše oštećeni Hrvati. Na takvu odluku reagirao je hrvatski klub u vijeću naroda RS-a, koji ima funkciju gornjeg, nacionalnog doma parlamenta, te su uložili svojevrstan veto na stupanje na snagu takvog zakona. Hrvatski predstavnici traže da se najprije donese zakon o restituciji te se zemljište vrati stvarnim vlasnicima.

„Osporavamo cijeli zakon kako uzurpatori nekretnina ne bi došli u prigodu po drugi put legalno postati vlasnici zemlje koja je prethodno već jednom oteta. Prije restitucije ovaj zakon ne može stupiti na snagu jer zemlju treba vratiti stvarnim vlasnicima, a ne onima koji su je dobili nakon otimanja od 1912. do 1941. pa sve do 1955.“, rekao je za Hinu predsjednik kluba Hrvata u vijeću naroda RS-a Ivo Mijić.

Po njegovim riječima radi se o stotinama hektara plodnoga i šumskog zemljišta koje je nekada bilo u rukama Hrvata i Katoličke Crkve. Samo na području Modriče, pojasnio je, crkvi su otete plantaže na više desetaka hektara.
Mijić navodi kako bi ovim zakonom obiteljskim nasljednicima bilo onemogućeno pravo na to zemljište.

„Postavlja se pitanje kako će nasljednici onih kojima je oteta zemlja biti u mogućnosti doći do svoje imovine. Većina ne bi ni saznala za ovaj zakon, a s druge strane oni koji nemaju prebivalište i novu osobnu iskaznicu nemaju ni pravo podnijeti zahtjev za uknjižbu njihovih nasljednika“, rekao je.