Hrvatski povjesničari: Tomislav Raukar

U današnjem nastavku članaka o hrvatskim povjesničarima donosimo vam prikaz života i rada Tomislava Raukara. Rođen je u Starom Gradu na Hvaru 29. prosinca 1933. godine. Godine 1956. završio je studij povijesti, hrvatskog jezika i jugoslavenske književnosti na Višoj pedagoškoj školi u Splitu

0

 

U današnjem nastavku članaka o hrvatskim povjesničarima donosimo vam prikaz života i rada Tomislava Raukara. Rođen je u Starom Gradu na Hvaru 29. prosinca 1933. godine. Godine 1956. završio je studij povijesti, hrvatskog jezika i jugoslavenske književnosti na Višoj pedagoškoj školi u Splitu.

Nakon toga, Raukar svoje obrazovanje nastavlja u Zagrebu, gdje je 1963. diplomirao, a 1975. doktorirao povijest na Filozofskom fakultetu. Odmah po završetku diplomskog studija, Raukar se zapošljava na Katedri za hrvatsku povijest, na kojoj od 1985. godine radi kao redoviti profesor.

Od godine 1988. predaje hrvatsku povijest u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, a od 1993. do 2004. godine bio je predstojnik Katedre za hrvatsku povijest. Od godine 1997. redoviti je član HAZU-a. Osim svega navedenog, Raukar je radio i kao suradnik na više znanstvenih projekata te je bio urednik i član uredništva za više znanstvenih časopisa (npr. 1985.-1994. član uredništva „Historijskog zbornika“, od 2001. glavni urednik „Starine HAZU“). Tijekom 1970.-ih i 1980.-ih godina bavio se i istraživanjima u raznim hrvatskim i talijanskim arhivima (Venecija, Bari, Zadar, Dubrovnik…), a pozornost je posvetio proučavanju bilježničke građe.

Oslanjajući se na metodologiju francuskih analista i prateći suvremene tokove europske, posebice talijanske i francuske medievistike, znatno je pridonio modernizaciji proučavanja hrvatskoga srednjovjekovlja. Posebice je vrijedan njegov doprinos proučavanju društvenih struktura i gospodarskog kretanja u urbanim i ruralnim sredinama Hrvatske u razvijenom i kasnome srednjem vijeku te komparativnomu proučavanju komuna na hrvatskoj i talijanskoj obali Jadrana.

U hrvatsku historiografiju uveo je zapostavljene istraživačke teme, kao što su povijest svakodnevnoga života, mentaliteta i pobožnosti. Djela: „Zadar u XV. stoljeću: ekonomski razvoj i društveni odnosi“ (1977), „Zadar pod mletačkom upravom 1409–1797“ (1987., koautor), „Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje“ (1997), „Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja“ (2002), „Srednjovjekovne ekonomije i hrvatska društva“ (2003), „Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku“ (2007). Godine 2005. objavljen je Raukarov zbornik s nizom priloga suvremenih povjesničara. U mirovinu je otišao 2004. godine, a danas ima 86 godina.

 

Tajna hrvatskog srednjovjekovlja

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.