Idu li vjera i znanost zajedno? Evo što poručuju nobelovci

“Izraziti tvrdnju da je znanost u sebi oprečna vjeri koja zahtjeva povjerenje u ono što ne možemo objasniti ili ponoviti, suprotno je stavu koji mora gajiti svaki znanstvenik. Niti jedna znanstvena istina nije rođena bez hipoteze, slutnje da postoji obala koju još nismo otkrili.” Idu li vjera i znanost ruku pod ruku? Evo što o tome kažu dobitnici Nobelove nagrade i stranica CatholicLink.

1. Werner Karl Heisenberg – njemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1932. godine.

Prvi gutljaj iz čaše prirodnih znanosti te učini ateistom, ali na dnu čaše, Bog Te očekuje!

2. Arthur Holly Compton – američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1927. godine.

Kako sve više učimo o našem svijetu, vjerojatnost da je nastao slučajno postaje sve udaljenijom. Stoga je danas svega nekoliko znanstvenika koji će braniti stajališta ateista.

3. Max Planck – njemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1918. godine.

Sva materija je nastala te postoji jedino zbog odlike Sile koja je unijela vibraciju u česticu atoma i pritom drži na okupu taj najmanji solarni sustav. Moramo pretpostaviti da iza ove Sile stoje svijest i inteligencija. Taj um je matrica sve materije.

4. Arthur Leonard Schawlow – američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1981. godine.

Čini mi se da kad se suočimo s čudima života i svemira, moramo postaviti i  pitanje zašto, a ne samo kako? Jedini mogući odgovori na to pitanje su oni religiozne naravi. Čežnju za Bogom pronalazim u svemiru i vlastitom životu.

5. Arno Allan Penzias – američki astrofizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1978. godine.

Astronomija nam ukazuje na jedinstvenost događaja – nastanka svemira ni iz čega, u delikatnoj ravnoteži koja je potrebna kako bi nastali precizni uvjeti za nastanak života koji ima nadnaravni smisao. Stoga, promatranja moderne znanosti vode nas k istom zaključku kojem nas vodi i višestoljetna intuicija. 

6. Robert Aumann – izraelsko-američki matematičar i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju.

Znanost i vjera dva su različita pogleda na svijet i oba se nalaze u našoj glavi. Svatko od nas gleda na svijet drugačije i svaki je način ispravan. To je kao da imate doma djela različitih umjetnika koji svojim stilom slikanja prikazuju čovjeka. Ne trebamo birati između jednog ili drugog prikaza,  jer ne vjerujem da su oprečni. Jedino trebamo uzeti u obzir, i ovo je od velike važnosti, da se znanstveni opisi svijeta baziraju na modelima, ali svijet nije model.

7. Albert Einstein – njemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. godine.

Svaki pojedinac koji se ozbiljno prihvati lova na znanstvena otkrića bit će uvjeren da se Duh očituje po zakonima svemira. Duh koji nadilazi čovječji, i pred čijim licem mi s neznatnim snagama moramo biti ponizni.

8. Carlo Rubbia – talijanski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1984. godine.

Ako izbrojimo galaksije u svemiru ili dokažemo postojanje elementarnih čestica, u pisanom obliku vjerojatno ne možemo dokazati da Bog postoji. Ali kao istraživač duboko sam ganut redom i ljepotom koju nalazim u kozmosu i unutrašnjosti materijalnih stvari. Promatrajući prirodu ne mogu prestati misliti kako postoji viši red stvari. Ideja da je sve ovo rezultat sreće za mene je u cijelosti neprihvatljiva.

9. William Daniel Phillips – američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1997. godine.

Zašto vjerujem u Boga? Kao fizičar, na svijet gledam s posebnom perspektivom. Vidim uređen, prekrasan svemir u kojem skoro svaki fizički fenomen možemo razumjeti pomoću nekoliko jednostavnih matematičkih jednadžbi. Vidim svemir koji, kad bi bio uređen malo drugačije, ne bi nikada iznjedrio zvijezde i planete, a kamo li bakterije i ljude. I ne postoji dobro znanstveno objašnjenje zašto svemir ne bi trebao biti drugačiji. Mnoštvo dobrih znanstvenika je došlo do zaključka da je inteligentni Bog odabrao stvoriti svemir s jednostavnim i lijepim kvalitetama koje omogućuju život. Drugo mnoštvo jednako dobrih znanstvenika su ateisti. Oba zaključka proizlaze iz vjere.

10. Peter Grünberg – njemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2007. godine.

Vjerujem da postoji više od onog što vidimo, čujemo itd., ili možemo zabilježiti instrumentima. Ali to je osjećaj koji se rodio iz mnogo osobnih iskustava i stoga ga je nemoguće podijeliti ili komunicirati.