Ivan Generalić – tvorac hrvatske Naive – in memoriam

0

Ime slikara Ivana Generalića, tvorca hrvatske naivne umjetnosti ispisano je u povijesti hrvatskoga likovnog stvaralaštva početka 20. stoljeća. To je jedini hrvatski likovni pokret čiji je glas dopro daleko, proširio se kontinentima i morima. Hrvatski bard slikarstva, veliki slikar i umjetnik, Ivan Generalić preminuo je na današnji dan, ratne 1992. godine u rodnoj Koprivnici.

Njegov je osebujan stil bio nagovještaj jedne nove dimenzije u slikarstvu, dimenzije koja s dignitetom bira motive seoskoga ambijenta, iskrenog i nedvosmislenog. Iako je i sam bio seoskoga podrijetla kao i većina naivaca, utkao je sasvim novi likovni i stvaralački put isprepleten jednostavnim seoskim likovnim rječnikom koprivničke ravnice.

Takav je životni put imao stranputica, uspona, padova i strmoglavih litica kao i većina životnih putova, ma gdje bili.

Hrvatski slikar Ivan Generalić rodio se 21. prosinca 1914. godine u malenim Hlebinama u siromašnoj seoskoj zemljoradničkoj obitelji oca Mate i majke Terezije. Tu završava četiri razreda pučke škole.

U teškim seoskim poslovima mali Ivan vješto pomaže ocu i majci i usputno slika u slobodne vrijeme. U dobi od 15 godina upoznaje iskusnijega Krstu Hegedušića pod čijim mentorstvom uči slikarstvo.

Njegovo je prvo pojavljivanje na likovnoj sceni pod tutorstvom Franje Mraza na Trećoj izložbi udruženja umjetnika slikovitoga naziva Zemlja koja je otvorena široj javnosti u tadašnjem Umjetničkom paviljonu u Zagrebu polovicom rujna 1931. godine.

Izložba je imala velikoga odjeka, a godinu dana poslije Ivan Generalić sklapa brak s Ankom Kolarek i1936. dobiva sina Josipa koji će kasnije krenuti očevim stopama.

Izložbe se redaju jedna za drugom, najprije Prva izložba hrvatskih seljaka slikara Generalić – Mraz u Salonu Urlich u Zagrebu, a nakon dvije samostalne izložbe ponovno u Salonu Urlich u Zagrebu i jedna u Novom Sadu.

Iako je postao uvaženi slikar, Ivan Generalić živio je na selu i usputno se bavio zemljoradnjom. Nakon krvavoga Drugog svjetskog rata u rodnim Hlebinama skuplja nadarene seoske mladiće i time započinje kultna druga generacija slikara seljaka prikladnoga naziva Hlebinska škola.

U Zagrebu je 1952. godine osnovana Seljačka umjetnička galerija koja je i danas poznata pod imenom Hrvatski muzej naivne umjetnosti čiji je umjetnički kredo bio baziran na Generalićevom slikarskom opusu.

Godina 1953. krucijalna je za hrvatsku likovnost jer te godine Ivan Generalić priređuje samostalnu izložbu u Parizu kojom započinje uspon na svjetskoj umjetničkoj pozornici.

Godina 1958. također je istaknuta u slikarskom smislu jer te godine Ivan Generalić sudjeluje na čuvenoj izložbi u Bruxellesu pod nazivom 50 Ans D’art Moderne ili na hrvatskom prijevodu 50 godina moderne umjetnosti gdje biva uvršten u najprestižnije slikare prve polovice 20. stoljeća.

Takva je čast malo kome pružena u novijem hrvatskom likovnom stvaralaštvu. Tijekom vlastite karijere priredio je ukupno 70-ak likovnih izložbi diljem Europe i svijeta.

Nakon smrti supruge ženi se s Rozom Lončarić s kojom će provesti ostatak života. Samostalno je izlagao u mnogim gradovima, primjerice u Parizu, New Yorku, Bruxellesu, u mnogim grupnim i zajedničkim izložbama primjerice u Baden-Badenu, Baselu, Bratislavi, Šangaju, Tokiju, St. Petersburgu, Madridu, itd.

Najvažnije je bilo sudjelovanje u brazilskom Sao Paolu gdje je afirmirao Hrvatsku naivnu umjetnost u svijetu. O njegovu su stvaralaštvu pisane mnoge recenzije, prikazi, kritički tekstovi i razmatranja tijekom života i poslije smrti.

Ivan Generalić, seljak iz Hlebina i najveći slikarski promotor novijega hrvatskog stvaralaštva u svijetu umire 27. studenog 1992. godine u Općoj bolnici u Koprivnici, a sahranjen je u selu Sigetec blizu Hlebina.

Za svoj je doprinos u likovnom stvaralaštvu posthumno odlikovan najvećim hrvatskim odlikovanjem, Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Uspomenu na velikoga hrvatskog slikara njegujemo i danas, a svojim je nemalim doprinosom Ivan Generalić proslavio hrvatsku likovnost i proširio njezin glas daleko preko oceana, rijeka, ravnica i kotlina. Rekli bismo ukratko – cijelim bijelim svijetom!

Autor: Ivan VRLJIĆ

Izvor: http://kerigma-pia.hr

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.