Izađite na izbore i glasajte…

Predstojeći i izbori za Europski parlament izazvali su veliki interes politički stranaka i nezavisnih lista jer će se na glasačkom listiću naći čak 31 stranačka i 2 nezavisne liste.

Prije 5 godina bilo ih je ukupno 25, a samo su 4 prešle izborni prag. HDZ je uvjerljivo pobijedio sa čak 41 posto osvojenih glasova, ispred Kukuriku koalicije sa 30 i ORaH-a sa 8,5 postotnih poena podrške birača. Posebna je zanimljivost bio rezultat Saveza za Hrvatsku koji je osvojio 6,8 posto i ostao bez EU zastupnika zbog D’Hondtove metode preračuna postotka glasova u mandate.

Na predstojećim izborima ćemo također birati 11 europarlamentaraca zbog odgode Brexita najmanje do listopada, a vjerojatno i dulje. Sve to govori da će za osvajanje sigurnog mandata trebati oko 7 posto glasova što je osjetno više od izbornog praga koji iznosi 5 postotnih poena. To pogoduje velikim strankama i koalicijama koje imaju rasprostranjenu infrastrukturu na terenu. Pokazalo se da to najviše igra ulogu u slučaju niske izlaznosti koja je 2014. iznosila mizernih 25 posto. Sada je situacija nešto drugačija jer se pojavilo puno novih političkih opcija i kampanja će biti puno oštrija, nego prije 5 godina. Možemo zbog svih tih razloga očekivati izlaznost između 35 i 40 posto što je na razini 1. kruga lokalnih izbora iz 2017. godine

Takva izborna matematika će svakog razumnog birača natjerati da dobro razmisli hoće li njegov glas na kraju propasti i zbog D’Hondtove metode otići HDZ-u i SDP-u što sasvim sigurno ne želi. To se posebno odnosi na NL Mislava Kolakušića, NL Marijane Petir, START, Hrvatske suvereniste, Pametno, HNS i BM 365. Sve te opcije bilježe između 1 i 4 posto podrške birača što im ne daje nikakve šansu za osvajanje mandata.

HDZ, SDP, Amsterdamska koalicija, Živi zid i MOST sigurno šalju svog predstavnika u Brisel, a vrlo blizu tome je i koalicija NHR-HSP. Birači trebaju voditi računa o tome te je izbor neke od navedenih 6 političkih opcija jedina razumna odluka kojom se ispunjava svrha izlaska na izbore. Najgore što se može dogoditi je veliki broj propalih glasova kojih je prije 5 godina bilo visokih 20 posto, a sada se može dogoditi da dosegne 30 postotnih poena kao što je bio slučaj na parlamentarnim izborima 2011. godine.

O svemu tome treba razmisliti jer neke anketne agencije navode birače da zaokruže neku od malih opcija jer veliki broj propalih glasova najviše pogoduje HDZ-u i SDP-u. Također treba računati na 1-2 posto nevažećih listića zbog njegove veličine koja nije pogodna za snalaženje starijim osobama. Sve te činjenice koje smo naveli treba uzeti u obzir jer je izborna matematika i pametno glasovanje često put do izborne pobjede te sve velike stranke koriste znanstvene metode da postignu što bolji rezultat. U svakom slučaju, čeka nas vrlo zanimljiva kampanja u sljedećih mjesec dana.

Izvor: Hrvatske vijesti