IZLOŽBA USKRSNIH ČESTITKI NA STARIM DOPISNICAMA IZMEĐU XIX. I XX. STOLJEĆA

U vremenu epidemije niti najveći kršćanski blagdan Uskrs ne možemo proslaviti na način na koji smo to do sada činili u našim obiteljima ovisno o podneblju i narodnim običajima. Ovom malom virtualnom šetnjom kroz prošlost čestitki s kojima su naše bake i djedovim čestitali Uskrs, svim svojim članovima i prijateljima HKD Napredak želimo SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS

0
Uskrs – priprema

U vremenu epidemije niti najveći kršćanski blagdan Uskrs ne možemo proslaviti na način na koji smo to do sada činili u našim obiteljima ovisno o podneblju i narodnim običajima. Ovom malom virtualnom šetnjom kroz prošlost čestitki s kojima su naše bake i djedovim čestitali Uskrs, svim svojim članovima i prijateljima HKD Napredak želimo SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS.

Ovom izložbom želimo vam predstaviti uskrsne čestitke kako su izgledale nekada davno, na prelasku XIX. i XX. stoljeća, u vrijeme kada je telefon bio privilegija samo rijetkih i bogatih pojedinaca. Neke od njih, na svojevrstan način, predstavljaju mala umjetnička djela izrađena od tada poznatih umjetnika koji su na njima zabilježili običaje različitih društvenih i kulturnih sredina toga vremena.

Uskrs – hrvatski – 1918.

Ovaj mali uvod napravljen je kako bi gledateljima ove kolekcije dočarali zanimljivost i ljepotu čestitki, putem kojih se nekada prije više od sto godina, vrlo često komuniciralo. Stare razglednice počinju se pojavljivati devedesetih godina 19. stoljeća. U samom početku bile su to poštanske dopisnice na kojima je jedan dio bio oslikan. S vremenom je slika zauzimala sve više mjesta, pa se tako dopisnica polako „pretvarala“ u razglednicu. Na jednoj strani bila je slika i ispod nje malo mjesta za poruku, dok se kompletna druga strana koristila za ispisivanje adrese. Oko 1904. godine nakladnici su tu stranu podijelili, tako da je jedna polovica služila za adresu, a druga za poruku. Naravno, na drugoj strani bila je slika. Takva forma razglednice zadržala se do današnjih dana.

Uskrs – hrvatski 1902.

Na prijelazu iz 19. u 20.st. građanstvo kao sredstvo komunikacije često koristilo dopisnice, pisma i razglednice. Čestitalo se gotovo sve; Božić, Nova godina, Uskrs, Duhovi, imendani, rođendani, Sveti Nikola i Krampus …
U odabiru čestitke uvijek se birala ona najljepša, po svome ukusu ili mišljenju određene društvene sredine, kako bi se obradovalo onog kome je bila upućena. Pritom se naročito pazilo da čestitka bude lijepo sročena, prigodna i poslana na vrijeme.

Uskrs – njemački – 1903.

U školama se tada učio krasopis, tako da su čestitke bile lijepo ispisane. Kako smo u to vrijeme povijesno bili u Austrougarskoj monarhiji, čestitke su, osim na hrvatskom jeziku, upotrebljavale i na njemačkom, a zbog otpora mađarizaciji, rjeđe na mađarskom jeziku.

Vrhunac izrade čestitke dostižu u vrijeme secesije, stilskog pravca u umjetnosti inspiriranog prirodom. Možemo reći da je to bilo zlatno doba čestitki kada na njima primjećujemo veliku kreativnost, te bogatstvo sklada i ljepote. To se naročito vidi po neobično bogatom načinu ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika, u prvom redu iz cvijeća i životinja.

Čestitke su bile tiskane u kamenotisku, u kojem je kao tiskovna forma služila kamena ploča. Ta tehnika omogućila je kvalitetne reprodukcije slikarskih djela svih vrsta, pa su u višebojnoj litografiji (grčki lithos – kamen) brojni umjetnici našli specifične mogućnosti izražavanja. Čestitke su bile tiskane i u knjigotisku, klasičnoj tiskarskoj tehnici, gdje se otisak dobiva uz pomoć tiskarske preše pritiskom tipografskih slova na tiskovnu podlogu. Ta je tehnika bila manje kvalitetna od kamenotiska, gdje su konture slika bile nešto grublje i izraženije.


Uskrs – hrvatski običaji – 1938.

U današnje moderno doba, kad je upotreba razglednica bitno smanjena, rado ćemo se sjećati kako su nekada naši stari čestitali i divili se ovim malim umjetničkim djelima.

Galerija 1

U ovom odabiru možemo vidjeti kako su Uskrs nekada čestitali u zemljama u sastavu Austrougarske monarhije (Hrvatska, Njemačka, Mađarska), ali i poneka u Engleskoj i Italiji kao i kod pravoslavnih vjernika.

 

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.